Volite kuhati, ali vas muči vlaga u domu? Riješite svoj problem brzo i efikasno

Vlaga te s njom usko povezan razvoj plijesni jedna je od većih opasnosti po naše zdravlje koje često nezamijećeno vrebaju iz topline naših domova. Plijesni povezane s vlagom mogu izazvati niz ozbiljnih zdravstvenih problema, a mi vam u nastavku donosimo kratki i korisni savjetnik gdje se i zašto najčešće javljaju te kako ih se brzo i efikasno riješiti

Mnogi su se od nas u svojim stanovima i kućama susreli s vlagom. Osim što predstavlja estetsku manu vašem uglađenom domu te ju nerijetko prati i nimalo privlačan, ali vrlo karakterističan miris, s vlagom se nerijetko veže i pojava plijesni. A najplodnija područja za njihovo bujanje su sva ona mjesta u našim kućama gdje se pojavljuje vlaga – najčešće je tu riječ o podrumskim zidovima, prostorima oko prozora, stropu, uz pločice na kadi te kuhinja.

Ekipu tportala ugostio je naš prvi stilist hrane i poznati food bloger Marko Kontin. Zatekli smo ih prilikom jednog od njihovih redovitih mjesečnih druženja. Kako to obično u ugodnom društvu biva, pretresli su svakodnevne probleme koji more svakoga od nas - bilo da je riječ o nepristojnosti u redovima za čekanje, sveprisutnim romobilima ili mukama po vlazi.

Možda ste to već znali, ali nije zgorega ponoviti da su plijesni zapravo vrsta gljivica. I baš je tu problem, jer osim što plijesni narušavaju ljepotu vašeg doma, one proizvode i male spore koje su štetne za naše zdravlje. Ti su iritansi i alergeni toliko sićušni da ih ne možemo uočiti golim okom, ali postaju itekako opasne jednom kad ih udahnemo.

Zdravlje djece je najugroženije

Najčešći simptomi koji se uz njih vežu su nadraženost očiju, nosa i grla. Nakon dugotrajnije izloženosti gljivicama mogu se zatim pojaviti i kašalj, teško disanje kratkoća daha i razne alergijske reakcije. Ljudima čiji je imunološki sustav čak prijeti opasnost od razvoja niza infekcija koje mogu narušiti rad očiju, pluća, kože, ali i drugih unutarnjih organa.

Nadalje, relevantna znanstvena istraživanja pokazuju da djeca koja žive u vlažnim domovima imaju 49 posto veću vjerojatnost da će dobiti astmu i 39 posto češće imaju nosne alergije i teže dišu. Opasnost koja vama i vašim ukućanima prijeti od plijesni, dakle, nije zanemariva.

Kako do zdravog i suhog doma?

Da stvar bude bolja, problem vlage – reagira li se na nju pravovremeno pa čak i preventivno – lako je rješiv. Jedan od ključnih faktora, kad je prevencija od nastanka plijesni povezanih s vlagom u pitanju, je zasigurno redovito provjetravanje.

Vjerovali ili ne, njemački su znanstvenici čak izračunali koliko minuta je tijekom kojeg godišnjeg doba potrebno luftati stan da se izbjegne nastanak gljivica. Tijekom ljetnih mjeseci preporučuje se, tako, stan vjetriti 25 do 30 minuta, tijekom zimskih to je vrijeme puno kraće pa iznosi između četiri i šest minuta dok se u prijelaznim razdobljima preporučuje prozračivanje stana u trajanju od osam do 15 minuta.

Kad smo već kod zimskih mjeseci, pokušajte se suzdržati od toga da pregrijete svoj stan. Plijesni jako vole vruće i vlažne prostore, a optimalna sobna temperatura iznosi 22 stupnja dok se optimalna vlažnost nalazi negdje između 40 i 60 posto.

Prozračite stan!

Imajte na umu da svako kućanstvo svakodnevno proizvodi određenu količinu vlage. Četveročlane obitelji, tako, dnevno proizvedu čak 10 do 12 litara vlage. Stoga je ključno svaki dan otvoriti prozore i prozračiti stan – neovisno o godišnjem dobu. Štoviše, troškovi grijanja će vam se, uz svakodnevno prozračivanje, smanjiti jer je vlažan zrak teže zagrijati. I ovdje govorimo o prilično relevantnim razlikama. Ako vlaga u vašem domu iznosi 90 posto, potrošit ćete čak 47 posto više energije za zagrijavanje vlažnog zraka.

Stručnjaci stoga preporučuju provjetravanje nakon kuhanja, pranja i tuširanja. Zamagljena stakla uvijek su znak da je vlaga povećana. A povišenoj razini vlage u zraku doprinose čak i disanje, znojenje, kao i sobne biljke te kućni ljubimci.

Kako biste provjerili točnu razinu vlage u zraku, najbolje bi bilo da nabavite higrometar, odnosno mjerač vlage. Ne uspijete li pak razinu vlage sniziti provjetravanjem, svakako bismo vam preporučili nabavljanje sakupljača vlage. Air Maxova linija sakupljača vlage prirodno se tu nameće zbog svoje pristupačnosti i kvalitete.

Izvori vlage u kući

Vlaga se u kući može javiti iz niza razloga – oni mogu biti prirodne naravi, ali mogu nastati i zbog tehničkih kvarova ili pak manjkavosti u izvedbi gradnje.

Prirodnih načina nastanke vlage u domu smo se već dotaknuli. Vlagu proizvodimo dišući, tuširanjem, kuhanjem, zalijevanjem cvijeća te sušenjem mokre robe. Valja pritom imati na umu da se plijesni u prostoru kreću stvarati već pri 70 posto vlage u zraku. Stoga se preporuča koristiti sakupljače vlage upravo tijekom tih aktivnosti – neovisno radi li se o kuhanju, tuširanju ili sušenju robe. Nabavkom sakupljača vlage smanjit ćete, kao što smo već rekli, značajno troškove svog grijanja.

Jer, elementarni zakoni fizike nalažu da je vlažan zrak teže zagrijati od suhoga. Taj ćete problem lako riješiti s Air Maxovim sakupljačima vlage. Sve što morate učiniti je dobro rasporediti sakupljače po prostorijama u kojima se najčešće skuplja vlaga. Opremite stoga svoje kupaonice, kuhinje, spavaće i dnevne sobe sakupljačima i nećete spriječiti samo nastanak plijesni, nego ćete ujedno smanjiti i svoje režije.