{"id":158,"date":"2025-12-10T08:48:01","date_gmt":"2025-12-10T08:48:01","guid":{"rendered":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/?p=158"},"modified":"2025-12-10T12:16:39","modified_gmt":"2025-12-10T12:16:39","slug":"povratak-korijenima-kako-su-badnjaci-u-dalmaciji-nekad-grijali-dusu-i-dom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/povratak-korijenima-kako-su-badnjaci-u-dalmaciji-nekad-grijali-dusu-i-dom\/","title":{"rendered":"Povratak korijenima: Kako su Badnjaci u Dalmaciji nekad grijali du\u0161u i dom"},"content":{"rendered":"\n<h4 class=\"wp-block-heading\">U Dalmaciji su bo\u017ei\u0107ni obi\u010daji poput paljenja badnjaka, uno\u0161enja slame u ku\u0107u i kolendanja nekad bili nezaobilazan dio blagdanskog slavlja. Danas su neki od tih obi\u010daja zaboravljeni, dok su drugi, poput kolendanja, do\u017eivjeli transformaciju i prilagodbu suvremenom vremenu. Ipak, oni i dalje \u010duvaju duh zajedni\u0161tva i povezanosti s tradicijom koja je utkala posebnu toplinu u dalmatinske blagdane<\/h4>\n\n\n\n<p>Danas u Hrvatskoj obilje\u017eavamo bo\u017ei\u0107no do\u0161a\u0161\u0107e odlascima na advent, ispijanjem kuhanog vina i u\u017eivanjem u cimet rolama, no neko\u0107 se ti obi\u010daji nisu prakticirali jer su postojale tradicije koje su bile vi\u0161e usredoto\u010dene na toplinu obiteljskog doma i zajedni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebice u Dalmaciji postojali su divni tradicionalni obi\u010daji poput uno\u0161enja slame u ku\u0107u, paljenja Badnjaka te posebnih obreda povezanim sa svetim Nikolom. Mnogi od tih obi\u010daja, bilo da su sa\u010duvani ili zaboravljeni, podsje\u0107aju nas na bogatu tradiciju i smisao zajedni\u0161tva koje je krasilo Bo\u017ei\u0107e na\u0161ih predaka, \u010dine\u0107i ovo doba godine posebnim za sje\u0107anje i njegovanje obitelji i zajednice.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645052.png\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Duje-Klaric-Cropix-Pjaca-1024x682.webp\" alt=\"\" class=\"wp-image-161\" srcset=\"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Duje-Klaric-Cropix-Pjaca-1024x682.webp 1024w, https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Duje-Klaric-Cropix-Pjaca-300x200.webp 300w, https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Duje-Klaric-Cropix-Pjaca-768x512.webp 768w, https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Duje-Klaric-Cropix-Pjaca.webp 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645052.png\">Pjaca Split Izvor: Cropix \/ Autor: Duje Klaric\u0301<\/a><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Uno\u0161enje slame u ku\u0107u<\/h2>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to je tradicija ki\u0107enja bo\u017ei\u0107nog drvca na Badnjak danas, u Dalmaciji je neko\u0107 bilo uno\u0161enje slame u ku\u0107u. Jasno,&nbsp;<strong>obi\u010daj simbolizira Isusovo ro\u0111enje u betlehemskoj staji na slami<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, neko\u0107 je bio obi\u010daj na Badnjak u ku\u0107u donijeti slamu te je rasprostrijeti po podu za valjanje, sjedenje ili \u010dak spavanje, dok se dio obavezno stavljao na stol, to\u010dnije ispod stolnjaka. Nakon Bo\u017ei\u0107a, to\u010dnije tri dana nakon Bo\u017ei\u0107a, slama se ritualno iznosila te polagala na mlade vo\u0107ke kako bi ih posvetila bogatim urodom idu\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako transformiran, obi\u010daj uno\u0161enja slame i dalje je prisutan u Dalmaciji, gdje se danas mala koli\u010dina stavlja ispod stola ili jelke kao simbol Isusovih jaslica.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Paljenje Badnjaka<\/h2>\n\n\n\n<p>Obi\u010daj paljenja Badnjaka tradicionalno je bio najra\u0161ireniji u selima Dalmatinske zagore, ali se odr\u017eavao i u obalnim krajevima poput Splita i Ka\u0161tela. Sam naziv Badnjak povezuje se s pojmom \u201epanj\u201c, a praksa je podrazumijevala da najstariji \u010dlan ku\u0107anstva obilazi dom nose\u0107i drveni panj. Nakon toga bi se Badnjak unosio unutra, po\u0161kropio blagoslovljenom (kr\u0161tenom) vodom, dok bi uku\u0107ani izgovarali pozdrav: \u201cNa dobro vam do\u0161la Badnja ve\u010der\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645043.png\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><a class=\"js_contentImage\" href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645043.png\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645043.png\" alt=\"Paljenje badnjaka\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\"><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645043.png\">Paljenje badnjaka Izvor: Shutter stock \/ Autor: Licencirane fotografije<\/a><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Panj bi na ognji\u0161tu tinjao tijekom cijele no\u0107i, a pepelom preostalim nakon izgaranja kasnije bi se posipala polja i vinogradi, vjeruju\u0107i da tako prizivaju rodnu i uspje\u0161nu godinu. Na obalnom podru\u010dju naj\u010de\u0161\u0107e se koristio panj masline ili \u010desmine. Od sredine 20. stolje\u0107a obi\u010daj paljenja Badnjaka u Dalmaciji postupno je ustupio mjesto ki\u0107enju bo\u017ei\u0107nog drvca. Kako su otvorena ognji\u0161ta nestajala iz domova, tako je i ovaj stari obi\u010daj polako i\u0161\u010dezavao iz gradskih i seoskih sredina, dok je bo\u017ei\u0107no drvce preuzelo ulogu glavnog blagdanskog simbola.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ki\u0107enje bo\u017ei\u0107nog drvca<\/h2>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 sredinom dvadesetog stolje\u0107a, panj je nestao pred \u010darom bo\u017ei\u0107nog drvca, onog bora koji je polako u na\u0161u tradiciju stigao iz Njema\u010dke jo\u0161 u 16. stolje\u0107u, a sve da bi krajem 19. preko sjeverozapadne Hrvatske oborio srca na\u0161ih predaka. U Splitu, ta \u010darolija nije za\u017eivjela odmah: prvi koji su okitili bo\u017ei\u0107no drvce bili su \u010dlanovi splitske obitelji Kaliterna koji su 1895. godine, inspirirani susjednima \u017eeljezni\u010darima, odlu\u010dili &#8216;iskopirati&#8217; tradiciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, u na\u0161oj tradiciji razlikujemo dva obi\u010daja ki\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ki\u0107enje bo\u017ei\u0107nim zelenilom (granama javora, br\u0161ljana, kadulje i masline) bila je drevna tradicija u kojoj su obitelji kitile vrata, dvori\u0161ta, pa i koko\u0161injce, dok je ki\u0107enje bo\u017ei\u0107nog drvca do\u0161lo iz gradova te se pro\u0161irilo po selu u 19. stolje\u0107u. Drvca su se otada obi\u010dno krasila svije\u0107ama, vrpcama, jabukama i lje\u0161njacima.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645050.jpeg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><a class=\"js_contentImage\" href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645050.jpeg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645050.jpeg\" alt=\"tportal\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\"><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645050.jpeg\">Izvor: Licencirane fotografije \/ Autor: amberto4ka<\/a><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Paljenje svije\u0107a<\/h2>\n\n\n\n<p>Svije\u0107e su duboko utkane u pu\u010dke bo\u017ei\u0107ne obi\u010daje, od po\u010detka Adventa do pono\u0107ke, kao simbol svjetla i nade u bo\u017ei\u0107nom vremenu. U domovima su se svije\u0107e obi\u010dno postavljale na zimzeleno granje ili bo\u017ei\u0107no drvce u tri primjerka, a palile su se sve\u010dano na Badnju ve\u010der, prvi dan Bo\u017ei\u0107a i tijekom bo\u017ei\u0107nih blagdana, pa \u010dak i na Novu godinu i Tri kralja.<\/p>\n\n\n\n<p>U Splitu je obi\u010daj bio malo poseban: svije\u0107a se stavljala u &#8216;svije\u0107njak&#8217; od kola\u010da, to\u010dnije kola\u010d kru\u017enog oblika s rupom u sredini. Paljenje svije\u0107e bilo je popra\u0107eno rije\u010dima koje su najavljivale Bo\u017eju milost, dok se ga\u0161enje vr\u0161ilo komadi\u0107em kruha umo\u010denog u vino, uz izricanje \u017eelja za uklanjanje zla i zlobnih utjecaja iz doma.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645048.jpeg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><a class=\"js_contentImage\" href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645048.jpeg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645048.jpeg\" alt=\"\u0110ardin Split, Prva adventska svije\u0107a\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\"><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645048.jpeg\">\u0110ardin Split, Prva adventska svije\u0107a Izvor: TZ Split \/ Autor: Licencirane fotografije<\/a><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Postojala su i vjerovanja povezana s dimom i fitiljem svije\u0107e: smatralo se da \u0107e onaj prema kome ide dim uga\u0161ene svije\u0107e sljede\u0107e godine prvi umrijeti, ili da \u0107e onaj prema kome se nagne fitilj svije\u0107e tako\u0111er do\u017eivjeti smrt. U nekim krajevima svije\u0107e su morale gorjeti tijekom cijele no\u0107i, a ako bi se slu\u010dajno ugasile, to je smatrano nesre\u0107om.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kolendanje<\/h2>\n\n\n\n<p>Tradicija ima pretkr\u0161\u0107anske korijene, prilago\u0111ene kr\u0161\u0107anskim blagdanima, i \u010desto se ve\u017ee uz paljenje badnjaka ili sijanje p\u0161enice. Ipak, kolendanje u Dalmaciji predstavlja tradicionalni bo\u017ei\u0107ni obi\u010daj u kojem grupe djece, mladih i ponekad odraslih obilaze ku\u0107e pjevaju\u0107i kolende, to\u010dnije obredne pjesme za \u010destitanje Bo\u017ei\u0107a, Nove godine i Sveta Tri Kralja.<\/p>\n\n\n\n<p>Danas se kolendanje aktivno o\u017eivljava kroz folklorni ansamble, klape i doga\u0111aje na trgovima, primjerice u Ka\u0161telima 2024. ili na otocima.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645047.png\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><a class=\"js_contentImage\" href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645047.png\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645047.png\" alt=\"Kolendanje, Vestibul Split\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\"><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/media\/thumbnail\/w1000\/2645047.png\">Kolendanje, Vestibul Split Izvor: Shutter stock \/ Autor: Licencirane fotografije<\/a><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Obi\u010daj kolendanja jedno je od najvrednijih blaga hrvatske kulturne tradicije, \u0161to potvr\u0111uje i \u010dinjenica da je uvr\u0161ten u Registar nematerijalne kulturne ba\u0161tine Hrvatske. Unato\u010d utjecaju modernizacije i promjenama \u017eivota, kolendanje i dalje \u017eivi naro\u010dito u ruralnim predjelima Dalmacije, gdje je sastavni dio bo\u017ei\u0107nih i novogodi\u0161njih sve\u010danosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Dalmaciji su bo\u017ei\u0107ni obi\u010daji poput paljenja badnjaka, uno\u0161enja slame u ku\u0107u i kolendanja nekad bili nezaobilazan dio blagdanskog slavlja. Danas su neki od tih obi\u010daja zaboravljeni, dok su drugi, poput kolendanja, do\u017eivjeli transformaciju i prilagodbu suvremenom vremenu. Ipak, oni i dalje \u010duvaju duh zajedni\u0161tva i povezanosti s tradicijom koja je utkala posebnu toplinu u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":159,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-158","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zaroni"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":163,"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158\/revisions\/163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/media\/159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/native.tportal.hr\/beskrajno-zlatna\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}