Tko je djevojka koja je uzdrmala svijet i kako je promijenila Hrvatsku?

„Vi pričate o napretku, a vodite se za istim onim idejama koje su nas i uvalile u ovaj kaos. Vi niste dovoljno odrasli da izgovorite istinu. Čak i to breme prepuštate nama, djeci. Ali mene za popularnost nije briga“, rekla je Greta Thunberg pred otprilike 10 mjeseci na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama. Javnost je bila podijeljena. Još uvijek jest. Govori se da je Greta proizvod manipulacije.

U Švedskoj je kao aktivistica postala poznata prošle godine nakon što je osvojila nagradu lista Svenska Dagbladet za najbolji esej na temu klimatskih promjena. Tri mjeseca poslije pokrenula je svoju inicijativu – Petak za klimu, odnosno School Strike 4 Climate - koja ju je lansirala u zvjezdane visine. Jedan je petak pobjegla iz škole pred švedski parlament s transparentom i uskoro je pokrenula globalni trend koji se proširio i do Hrvatske.

Val promjena stigao je i u Hrvatsku

„Svijet je ostao u rukama mladih. Mi smo ti koji ćemo živjeti s pogreškama koje ste vi učinili. Polarne kape se otapaju i podiže se razina mora. Otapanjem ledenjaka, oslobađaju se bolesti koje su bile zarobljene u njima tisućama godina, bolesti od kojih se nas imunološki sustav ne može obraniti.

Insekti, šume, rijeke, ledenjaci, čisti zrak, čisto more i ostali faktori koji čine našu Zemlju alarmantno brzo nestaju i jedino što će ostati je šaka ljudi koja će se pitati kako smo mogli dopustiti da ljudska glupost, sebičnost, zabluda, a ponajviše neobrazovanost dovedu do gubitka našeg planeta, našeg doma“, izjavila je za medije povodom održavanja hrvatske inačice Gretinog Petka za klimu Laura Skala, jedna od organizatorica zagrebačkog Petka za budućnost.

Ona je, zajedno s grupom entuzijasta, u ožujku u Zagrebu organizirala prosvjed mladih zabrinutih za klimatske promjene. „Mogu živjeti i s jedinicom iz testa jer ću propustiti gradivo i nekoliko neopravdanih koje možda dobijem. Ali ne mogu živjeti s činjenicom da se učenici u više od 800 gradova diljem svijeta bore za budućnost, a ja sjedim u učionici“, opravdavala je Laura svoj revolt.

Tog se dana samo u Zagrebu, iako se prosvjed održavao u 800 gradova diljem svijeta kao i u nizu drugih gradova u Hrvatskoj, okupilo više od 1.500 mladih ljudi. Globalno je taj broj iznosio nekoliko milijuna zabrinutih njihovih vršnjaka. Svoj su pohod završili na Markovom trgu gdje su pred vladajuće izašli sa svojim zahtjevima. Vladi i Saboru uputili su listu koja je sadržavala osam točaka. Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 60 posto do 2030., obustava svih fosilnih projekata u razvitku te zabrana proizvodnje i prodaje plastične ambalaže bili su samo neki od njih.

Kako kompanije odgovaraju na pitanje održivog razvoja

Politika održivijeg razvoja nije nešto što su proteklih mjeseci otkrili klinci, koliko god pohvalan njihov angažman na zaštiti planete bio. Pitanje je to kojim se već dugi niz godina bave i različite korporacije. I dok su se na početku zelenom ekonomijom bavile poglavito manje, ekološki osviještene firme, danas se taj trend polako mijenja. U promjene koje traži Gretina generacija se tako uključuju i sve veći pa čak i globalni igrači.

Römerquelle

Römerquelle prirodna mineralna voda od pojavljivanja u Hrvatskoj svake godine stječe sve veću popularnost, a sad se priključuje revoluciji koja bi trebala promijeniti industriju. Plastične bočice u koje pune svoju proizvode se od 100 posto recikliranih plastičnih boca.

Römerquelle boce od stoposto recikliranih plastičnih boca nastale su kao rezultat brojnih testiranja i tehnoloških inovacija koje su omogućile veće korištenje reciklirane plastične ambalaže uz čak 70 posto manje utroška CO2 nego li za boce napravljene od nereciklirane plastike.

Römerquelle je dio Coca-Cola portofolia i Hrvatska je među prvim zemljama u Europi u kojoj Coca-Cola koristi bočice od recikliranih plastičnih boca za svoje proizvode. Preostale dvije zemlje su Austrija, također za Römerquelle mineralne vode, te Švicarska za izvorske vode Valsar U sklopu svoje vizije Svijeta bez otpada Coca-Cola do 2030. želi prikupiti po jednu bocu ili limenku za svaku koju stavi na tržište. Cilj je da 2025. godine 100 posto ambalaže svih Coca-Cola proizvoda bude reciklabilno, a do 2030. da 50 posto ukupne ambalaže bude proizvedeno od recikliranih materijala.

Römerquelle kao brand prepoznaje jedan od ključnih problema koji muče kako Gretinu generaciju, tako i sve nas. Održivim smjerom u kojem su krenuli žele dati svoj obol borbi za promjenu. Svaka boca na kraju doista čini ogromnu razliku i zajednički je cilj čitavog čovječanstva pobrinuti se da generacijama koje dolaze ostavimo preduvjete da stvore svoju bolju budućnost.

Tinja

Tinja je projekt izgradnje platforme čiji je primarni cilj povezati instalatere solarnih panela i one koji žele instalirati solarne panele na svoj posjed, no uz to izgraditi zajednicu koja brine o obnovljivim izvorima energije i nastoji ih implementirati u svakodnevni život. Tinja je već osvojila nekoliko nagrada, sudjelovala u 10. generaciji Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, projekt je predstavljen na Open Government Partnership Summitu u Parizu 2016., a kao najveće postignuće valja istaknuti nagradu za najbolji hrvatski Energy startup na natjecanju Startup Europe Awards.

Njegova je pokretačica 23-godišnja studentica FER-a, Kaja Pavlinić. Ova je mlada žena, uz hrpu drugih priznanja, dosad pokupila čak tri Oskara znanja. Nekoliko je puta bila među prva tri mlada informatičara u svijetu. Trenutačno, uz podršku Američkog veleposlanstva u Zagrebu, vodi i antikorupcijski projekt Integritas. Integritas je namijenjen osvještavanju učenika i studenata o važnosti akademskog poštenja i čuvanja integriteta zajednice, što se postiže putem Facebook stranice i radionica diljem Hrvatske.

Solarkiosk Solutions

Solarkiosk Solutions sve je utjecajnija berlinska kompanija koja dizajnira, razvija i proizvodi inovativna solarna rješenja za druge biznise. Pohvalnija je još i činjenica da se radi o firmi koja pomoću svog solarnog kioska u zemlje nerazvijenog trećeg svijeta prvi put uvodi tehnološke mogućnosti suvremenog doba.

Od 2011., kad je kompanija pokrenuta, njihov je solarni kiosk postavljen u više od 250 zemalja. Etiopija, Kenija, Tanzanija, Gana i Bangladeš samo su neke od njih. No, zahvaljujući solarnom kiosku zaposlene su tisuće ljudi dok su milijuni ljudi, zahvaljujući solarnoj energiji, prvi put okusili nama uobičajene stvari poput frižidera, suvremeno opremljenih mini klinika, škola, sustave za pročišćavanje vode, Internet te stalno dostupnu električnu energiju – barem kad su manja naselja u pitanju.

Solarkiosk je prisutan i na područjima humanitarnih kriza. Uz pomoć svojih partnera kao što su Coca-Cola, Siemens ili Ericsson opremaju izbjegličke kampove mini klinikama i školama.

Amazon

Kad smo govorili o velikim igračima koji sudjeluju u tranziciji na održivi razvoj mislili smo, između ostalih, i na Amazon. Ovaj gigant ulaže ozbiljan novac u zelenu budućnost kompanije. Iz ove su kompanije, tako, najavili ulaganje od 440 milijuna dolara u električne automobile kako bi podržali smanjenje emisije stakleničkih plinova. Osim toga, Amazon će te iste aute početi koristiti kao svoja dostavna vozila i to do 2021. godine.

Dodatno, sva Amazonova postrojenja dugoročno očekuje promjena na 100 posto zelenu energiju. Do 2024. godine prebacit će 80 posto proizvodnje na obnovljive izvore energije dok bi tranzicija za ostalih 20 posto trebala biti gotova do 2030. Amazon je i jedan od ozbiljnijih ulagača u solarne panele. Pomoću njih, trenutačno, proizvode dovoljno energije za čak 368.000 kućanstava.

A fokus im je i na direktnijem pristupu zaštiti prirode. Nedavno su najavili ulaganje od 100 milijuna dolara u pošumljavanje, zaštitu močvarnih područja i pašnjaka. Fondacija koju su osnovali također će pomagati u čišćenju stakleničkih plinova iz atmosfere.