NATIVE

Zašto je javni prijevoz ključni faktor zaustavljanja klimatskih promjena?


I kako su naši susjedi odgovorili na ovaj problem

Svi mi svakodnevno sudjelujemo u prometu, no jeste li se ikad zapitali koliko prometala u kojima se vozimo proizvedu stakleničkih plinova na dnevnoj razini? Prema izvješću Europske agencije za okoliš, samo u Europi 72 posto emisije ugljičnog dioksida otpada na cestovni promet.

A koliko je to zapravo opasno po ljudsko zdravlje potvrđuje i činjenica da je Europska unija nedavno objavila zabrinjavajući podatak kako se čak 13 posto svih smrtnih slučajeva može se povezati s lošom kvalitetom okoliša.

Unija je stoga odlučila preuzeti proaktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Postignut je zeleni dogovor kojim su se države članice obvezale do 2050. godine smanjiti emisije CO2 iz prometa za 90 posto.

Da bi se taj cilj mogao realizirati, svi bismo se trebali zapitati što možemo napraviti već danas kako bismo vlastitim primjerom doprinijeli zelenijoj budućnosti. Za početak možemo promijeniti svoje navike kada je riječ (javnom) prijevozu.

Uspijemo li samo smanjiti broj vožnji osobnim automobilima, već smo napravili puno. Takvoj bi promjeni navika, naravno, neizmjerno pomoglo bolje iskustvo putovanja javnim prijevozom. Naši susjedi u europskim metropolama slične su promjene već prihvatili budući da je u njihove sustave javnog prijevoza uvedeno Mastercardovo rješenje za beskontaktno plaćanje. Što se kod njih točno promijenilo ispričao nam je gospodin Damir Hozdić, voditelj razvoja kartičnog prihvata u Mastercardu.

“U suradnji s mnogim europskim gradovima, poput Praga, Beograda i Brna, Mastercard je već uveo rješenja za beskontaktno plaćanje u javnom prijevozu, temeljena na korištenju kreditne ili bankovne kartice, pametnog telefona ili sata kao sredstva plaćanja ili pak identifikacije putnika“, započinje priču Hozdić.

„Projekt iz Češke pokazuje da je već u prvoj godini od implementacije našeg modela plaćanja otprilike četvrtina dotad prodanih papirnatih karata zamijenjena onima u elektroničkom obliku, a zbog povećanja brzine prodaje i protoka putnika, skratilo se vrijeme čekanja vozila na stanicama čime se povećala točnost rasporeda prijevoza. Sve je to u konačnici rezultiralo boljom kvalitetom javnog prijevoza pa time i većim brojem vožnji. Više vožnji javnim prijevozom znači manje zagađenje jer je time smanjen ukupan broj vožnji”, nastavlja.

U prometu, priča nam, takvo rješenje izravno pridonosi kvaliteti vožnje. Smanjuje se vrijeme kašnjenja voznog reda jer se vozač fokusira isključivo na vožnju, a kupnja karata putnicima je na raspolaganju putem niza drugih opcija. Ovakvo rješenje podiže kvalitetu i upravljanja javnim prijevozom, a ovisno o modelu, krajnji korisnik ne mora čekati u redu za kupnju karte, već jednostavno uđe u prijevozno sredstvo, kupi kartu ili registrira vožnju umjesto pokazom svojom kreditnom, bankovnom karticom ili putem mobitela.

„Zbog toga što putnici ne moraju kupovati kartu kod vozača, on je koncentriran isključivo na upravljanje vozilom što doprinosi sigurnijem prometovanju za same krajnje korisnike – putnike, ali i sve druge sudionike prometa. Također, smanjuju se kašnjenja u voznom redu jer je registracija karte prilikom ulaska u vozilo jednostavna i brza“, dodaje naš sugovornik.

Hozdić nam otkriva podatak kako se slični modeli naplate provode u našem najbližem susjedstvu – Beogradu. Mastercardovo rješenje implementirano je na čitav sustav distribucije. Naš nam sugovornik objašnjava kako je uveden maloprodajni model koji je najsličniji svakodnevnoj kupnji karata kod bilo kojeg trgovca.

“Na ukupno 2.200 autobusa, tramvaja i trolejbusa instalirano je više od 6.600 POS terminala što je omogućilo kupnju jednokratnih karata i vremenski ograničenih karata uz prilagođenu naplatu po zonama. Takav pristup rezultirao je s više od 600.000 putnika koji godišnje putuju koristeći Mastercard karticu kao kartu za javni prijevoz što pokazuje da su ljudi brzo prepoznali blagodati takvog plaćanja.“

Svi ovi primjeri beskontaktnog plaćanja predstavljaju novu dodanu vrijednost koja doprinosi boljem i učinkovitijem javnom prijevozu što dovodi do zadovoljnijih korisnika i učinkovitijeg poslovanja pružatelja usluga.

Na pitanje koliko je Hrvatska blizu uvođenju ovakvih inovacija, Hozdić pojašnjava kako Hrvatska ispunjava sve ključne preduvjete za ovakav digitalni pomak u svojim gradovima jer ima široko rasprostranjenu kartičnu kulturu i veliku potražnju za javnim prijevozom, posebno u turističkim središtima. „Nekoliko različitih modela može se jednostavno prilagoditi lokalnim potrebama i implementirati u cijeloj Hrvatskoj – a svi se oslanjaju na postojeću infrastrukturu platnih kartica.“

Analiza javnog prijevoza u Hrvatskoj pokazuje da se u Hrvatskoj, a prema broju stanovnika i turista, ističe sedam gradova koji generiraju većinu gradskog i prigradskog prometa u cijeloj zemlji. Javnim prijevozom u svakom od ovih gradova upravlja jedan glavni, namjenski operater. Svi ti operateri nude autobusne usluge, dok su tramvaji – koji se općenito smatraju učinkovitijima za prijevoz velikog broja ljudi – ograničeni na Zagreb i Osijek.

Kako se aktivno bavi ovom temom, Mastercard je u sklopu Studije o javnom prijevozu proveo istraživanje u istaknutim gradovima. Oko 70 posto ispitanika reklo je da je zadovoljno ili vrlo zadovoljno uslugama javnog prijevoza, ali i da postoje značajna područja za poboljšanje. Bez obzira na grad u kojem žive, manje gužve u prometu i pouzdanost reda vožnje visoko su na listi prioriteta hrvatskih građana, dok je, zanimljivo, odmah nakon toga, jednostavnost korištenja usluga i model kupnje karata.

Kao ključne aktere za implementaciju beskontaktnog plaćanja u javnom prijevozu i podizanje usluge na višu razinu, osim gradskih operatera javnog prometa, Hozdić nam otkriva, kako su bitni i drugi sudionici ekosistema plaćanja i pružanja tehničke infrastrukture kao što su banke, koje pružaju uslugu prihvata kartica, te dobavljači opreme za validaciju karata i pozadinske IT infrastrukture prodaje elektroničkih karata.

„Potporu takvim projektima pruža i Mastercard kao stručnjak u konceptualizaciji i egzekuciji ovakvih rješenja s više od 150 projekata diljem svijeta“, zaključuje Hozdić.