Teško je u jeku ove krize pronaći nekoga tko je zahvaljujući koroni profitirao, no čini se da imamo iznenađujuću, ali neprikosnovenu pobjednicu
Korona nas je zatvorila u stanove i to na globalnoj razini. Ne putujemo više niti na posao, kamo bismo onda dalje! K tome je još i dobar dio tvornica zatvorio svoja vrata. Da se razumijemo, to je porazno za globalnu ekonomiju i ljude koji su se našli bez posla. No, čini se da kako u ovoj priči ipak postoji dobitnik. Ili bolje rečeno, dobitnica. Naša majka priroda konačno je dobila potrebni predah. U nastavku vam donosimo šest načina na koje korona već sad utječe na okoliš.
1. Poboljšanja u kvaliteti zraka
Prvo smanjenje zagađenja zraka NASA je primijetila u Kini, točnije u provinciji Hubei od kuda je sve i krenulo. Podsjećamo, krajem siječnja, točnije 23.01.2020., kineska je vlada uvela lockdown u gradu Wuhanu u svojim nastojanjima da smanji širenje korone.
„Ovo je prvi put da vidim tako drastično smanjenje zagađenja, a da je vezano za specifičan događaj“ rekao je Fei Liu, NASA-in istraživač za Guardian.
U Španjolskoj pak Dirección General de Tráfico (pročitajte ovo na španjolskom koji ste naučili gledajući Esmeraldu) – vladin ured koji je zadužen za španjolske cestovne infrastrukture, izvještava o padu zagađenja zraka od 14% u vrijeme prometnih gužvi u Madridu. Samo usput, EU je prošle godine opomenula Španjolce jer nisu uspjeli uskladiti kvalitetu zraka sa smjernicama Komisije.
Stanford University je pak izračunao kako je u Kini možda spašeno 77.000 života zbog poboljšanja kvalitete zraka. Kažu 4.000 onih mlađih od 5 i 73.000 onih starijih od 70. Da su brojevi i konzervativniji – broj smrtnih slučajeva od loše kvalitete zraka manji je za nekoliko puta već sada od broja umrlih od korone – u Kini.
Ne, ne mislimo da je ovaj virus dobra stvar za život na zemlji, ali ova kalkulacija treba služiti kao podsjetnik važnosti promišljanja ekologiji i našem utjecaju na okoliš općenito.
2. Smanjenje emisije stakleničkih plinova
Usporavanje gospodarskih djelatnosti smanjuje i emisiju stakleničkih plinova. Naime, zatvaranjem škola, kazališta, kina i trgovina, kao i svega ostaloga, uvelike se smanjio broj stakleničkih plinova koje proizvodimo.
Zadnji put kad je zabilježen pad emisije stakleničkih plinova bilo je za vrijeme globalne gospodarske krize 2008-2009. Od tada je globalno gospodarstvo uznapredovalo pa su naši zahtjevi za fosilnim gorivima, kao i njihova potrošnja, porasli.
Negativan utjecaj na industriju putovanja uvelike će smanjiti potražnju za gorivom općenito, zato možda ovih dana i pada cijena goriva. Kina će na ovo imati najveći utjecaj, ali što je s Europom?
U Europi je u zadnje vrijeme prisutan trend stagnacije zagađenja od industrije, ali je u visokom porastu zagađenje od transporta – tako da Europa tu već bilježi pozitivan trend.
3. Digitalizacija
Digitalne tehnologije nikad nisu bile važnije nego u ovom trenutku. Mnoge kompanije prebacuju se na rad od doma – sve analogne materijale smo zamijenili digitalnim. Manje printamo papira, računa, ugovora. Ne samo to – mnogi gradovi u kojima funkcionira javni prijevoz uveli su digitalne karte. Iako se čini malo – ovih dana sve što ne mora biti analogno – biti će digitalno.
4. Zaustavljene emisije zračnih linija
Zračni promet strmoglavio se i to naročito u Europi. Iako se očekivalo da će rasti, 67 milijuna putnika manje je letjelo Europom u prva tri mjeseca 2020. i to zbog ograničenja u putovanjima, uspoređujući s godinom prije.
Još ne znamo kakav će biti utjecaj na ovu industriju, ali znamo da se putovanja otkazuju te da je sve manje aviokompanija koje lete u „zaražene“ zemlje.
IATA, lobby aviokompanija upozorava kako bi samo ove godine ova industrija mogla ostati bez 113 milijardi dolara. Samo ovaj podatak dočarava koliko će manje i zagađivati.
5. Čak se i borba za okoliš seli u digitalu
Greta Thunberg, švedska klimatska aktivistica u srijedu je preko Instagrama pozvala sve da iz analognog presele u digitalni svijet prosvjede pod nazivom Fridays for future, a odmah podsjetila i koliko je važno da u svakoj krizi, pa tako i ovoj s koronom slušamo savjete znanstvenika.