Na prvi pogled, čini se da su projektni menadžment i umjetnost dva potpuno različita svijeta. No, Davor Marić, koji uspješno balansira karijeru u tehnološkom sektoru HT-a, fokusiranom na umjetnu inteligenciju, s ljubavlju prema glazbi i plesu, smatra da između njih postoji više poveznica nego što bismo očekivali.
Kako se povezuju umjetnost i menadžment?
“Glazba i ples su kreativne discipline i imaju element stvaranja nečeg novog, ali isto tako i projektni menadžment često zahtijeva inovativne i kreativne pristupe za rješavanje problema i ostvarivanje ciljeva. Da bi kreativnost u glazbi i plesu uopće došla do izražaja, potrebno je prvo savladati puno tehničkih elemenata, što se može poistovjetiti s potrebom za rješavanje strukturiranih i konkretnih zadataka u projektnom menadžmentu,” započinje Marić.
Njegova umjetnička strana nije samo hobi, već i alat koji koristi u profesionalnom životu. Naglašava kako vrhunsko bavljenje glazbom i plesom zahtjeva puno discipline i fokusa na ciljeve, a te vještine mu itekako pomažu u poslovnom okruženju.
“Bavljenje plesom i glazbom zahtjeva puno truda i predanosti, što je svakako potrebno i u poslovnom okruženju. Također, kreativna i inovativna komponenta razvijena kroz bavljenje umjetnošću znatno pomaže u svakodnevnim poslovnim zadacima.”
AI kao alat za kreativnost
S obzirom na sve veću prisutnost umjetne inteligencije u kreativnim industrijama, postavlja se pitanje može li AI postati dobar glazbenik. Marić vjeruje da AI može biti koristan alat, ali ne i potpuna zamjena za ljudsku kreativnost.
“Korištenje generativne umjetne inteligencije ima veliki utjecaj na glazbu, no više u smjeru proširenja raznih kreativnih mogućnosti i približavanja glazbenih mogućnosti široj publici, nego kao potpuna zamjena. I stručnjaci se slažu da AI neće moći zamijeniti pravi kreativni proces, već sve više ide u smjeru repliciranja stilova i kombiniranja postojećih glazbenih izraza.” Smatra kako će za stvaranje autentične umjetnosti ipak čovjek ostati nezamjenjiv, a AI će postati partner u kreativnom procesu, a ne zamjena.
Od Elementala do plesnog podija
Kreativnost je kod Marića oduvijek bila dio života. Nekada je bio član benda Elemental, gdje je aktivno sudjelovao u njihovim ranim fazama. Uz glazbu, ples mu je bio druga velika strast – ne samo da je plesao, već je vodio i plesnu školu.
“Sjećam se prvog koncerta Elementala, gdje sam jedini na stageu bio u poslovnim cipelama jer sam došao ravno s posla, dok je oko mene bila ekipa u širokoj hip-hop odjeći i tenisicama. Iz vremena vođenja plesne škole pamtim brojne događaje kada bismo nakon završenog plesnog tečaja s polaznicima jednostavno preselili u neki klub i ostali plesati do jutra,” prisjeća se s osmijehom.
AI u svakodnevnim izazovima
Danas, njegov posao u HT-u zahtijeva balans između tehničkih i kreativnih zadataka. Otkriva kako se nekad fokusira na projektne i organizacijske zadatke, a nekad na radionice koje zahtijevaju inovativan pristup. Pokazalo mu se korisnim razdvajati te dvije vrste zadataka kako bi bio što učinkovitiji.
“Mislim da sve mogućnosti upotrebe AI tehnologije tek otkrivamo. Stalno nađem neki novi problem oko kojeg mi AI tehnologija pomogne, npr. čak i izrada određenih financijskih izračuna, što nisam mislio da će biti područje primjene, te se uvijek iznova iznenadim koliko može pomoći. U svakodnevnom radu imamo niz primjera gdje analiziramo podatke i gdje AI može znatno pomoći u analizi. Naravno, podaci pritom trebaju biti odgovarajuće kvalitete i strukture.”
Dakako, od velike važnosti je i okruženje u kojem se svakodnevno razvijaju rješenja koja mijenjaju način na koji funkcionira industrija. Marić kaže kako u AI Tribe timu ima osjećaj da radi na nečem novom i uzbudljivom te da svakodnevno proširuje svoja znanja.
“Izdvojio bih projekt na kojem trenutačno intenzivno radim. Ponosan sam što sam dio tog projekta. Vrlo je izazovan, nije još gotov, ali uspješno savladavamo trenutačne ciljeve koji su pred nama. Radi se o transformaciji načina na koji kao kompanija upravljamo podacima, kako bi oni bili spremni za primjenu AI tehnologije. Iako smo mlad tim, imamo iza sebe već niz projekata i pokrenutih inicijativa od analitike komentara korisnika, detekcije anomalija do izrade različitih AI asistenata za pojedina poslovna područja.”
Mreža dobrih ljudi
“Mreža dobrih ljudi” je serija članaka koja predstavlja timove Hrvatskog Telekoma. Kroz priče o svakodnevnom radu i trudu zaposlenika vodeće telekomunikacijske kompanije u Hrvatskoj, čitatelji dobivaju uvid u ono što se događa iza kulisa. U ovim člancima upoznat ćete različite timove koji stoje iza inovacija, povezivanja i podrške korisnicima.
Svaki članak donosi priču o jednom timu, njihovim uspjesima, izazovima i zajedničkoj želji da čine dobro. Otkrijte kako zaposlenici HT-a doprinose izgradnji boljeg društva, postavljaju nove standarde na tržištu te kreiraju proizvode i usluge koje olakšavaju svakodnevni život.
AI i emocije u umjetnosti
Umjetnost je emocionalna i subjektivna, dok AI uglavnom radi s podacima. Može li AI naučiti razumjeti emocije kroz glazbu? Marić nije siguran.
“U AI terminologiji govorimo o sentimentu, odnosno pozitivnim ili negativnim reakcijama, ali ne nužno o pravim emocijama. Iako se na tome radi, nisam siguran u kojoj će mjeri AI moći razumjeti emocije kao što to možemo mi ljudi,” smatra.
U budućnosti, AI će vjerojatno postati više od alata i funkcionirati kao partner u kreativnom procesu. No, Marić vjeruje da će čovjek ostati ključni dio stvaranja umjetničkih djela. “Ako bi mi AI predložio promjene u glazbi, ovisilo bi o tome što predlaže. Nekad bih prihvatio, a nekad ne,” dodaje.
Poruka za umjetnike koji se boje AI-ja
Umjetna inteligencija sve je češće izvor brojnih rasprava, a ponekad i frustracija. Za umjetnike koji se boje da će ih AI zamijeniti, Marić ima jednostavnu poruku:
“AI donosi promjenu, ali ne nužno zamjenu. Može poboljšati mogućnosti eksperimentiranja i isprobavanja te tako otvoriti nove vidike i potaknuti dodatnu kreativnost. Također, AI može značajno povećati produktivnost, što ostavlja više vremena za kreativne zadatke.”
