Zamolili smo iskusnog gejmera da nam ispriča kako se nekad igralo.

Većina nas se čeznutljivo sjeća vremena u kojima smo odrasli. Bez obzira na to kad je to bilo, bez obzira na vrijeme u kojem smo živjeli, tad je uvijek sve bilo bolje. Prokleta je ta nostalgija, prokleto varljiva.

Čeznete li, recimo, za nedostupnošću neke fora knjige koja je tek izašla negdje u svijetu, a vi biste dali sve da ju imate u rukama i u jednom danu progutate od korica do korica? Ili vam je možda bliža slika komada odjeće koji se ne prodaje nigdje drugdje doli u nekom malom indie dućanu onkraj Europe? Ne? Možda neka nogometna utakmica koju naša televizija ne prenosi ili najnovija igrica?

Sjetite se sad vremena prije mreža. Ili u najboljem slučaju, vremena kad su smo se u virtualni svijet spajali uz onaj nostalgični dial up zvuk samo da bismo satima čekali da se s interneta skine najnoviji hit vaše omiljene grunge grupe. Budite iskreni. Sad kad ste se prisjetili toga, jeste li još uvijek jednako uvjereni da je nekad sve bilo bolje? Jer nije. Bilo je lijepo, da, jer drugačije nije moglo biti.

Danas, srećom, više ne ovisimo o sporim vezama čiji su impulsi koštali boga oca, a svaki je piksel koji smo ilegalno skidali predstavljao ozbiljnu viralnu opasnost za naše uređaje. Ne, danas zahvaljujući nevjerojatnom razvoju mreža imamo svijet na dlanu i uživamo blagodati kakve naše nostalgične verzije od pred 20-ak godina nisu mogle ni sanjati.

Ne vjerujete nam? Dopustite Tinu da vas razuvjeri. Ovaj pasionirani gejmer ispričao nam je kako je njegova generacija svoju strast živjela nekad i koliko se situacija u svega par desetljeća radikalno promijenila nabolje.

Tin B. (37): „Stari mi je satima spajao Spectrum na telku, a se kasnije PC nosio po kvartu jer drugačijih mreža bilo nije“

Prvi gadget na kojem sam igrao video igre je bio ZX Spectrum, tamo neke davne 1988. pa sljedećih nekoliko godina. U tim prvim godinama gejmao sam samo s tatom. Mama nije bila zainteresirana, a sestra je još bila premala za takve aktivnosti. Vrijeme na kompu je bilo ograničeno tatinom voljom da mi složi i pospaja sve one žice na TV, liniju i slično. Da, nekad se tako igralo.

Kasnije sam naučio i sam to raditi pa je onda dolazilo do sukoba na relaciji roditelji i ja. Osobito kad bih malo pretjerao. Recimo, ostajanje budnim do jutra, potpuno nesvjestan koliko je sati i da je već dan – roditelji me dolaze buditi da idem u školu, a ja još igram igrice. Malo je reći da su njihove reakcije u najmanju ruku bile zanimljive.

Sjećam se i onih vremena kad sam dobio svoj prvi PC i nošenja monitora i kućišta po kvartu do prijatelja kako bismo mogli igrati u „mreži“ jer onda još nije bilo modema i online igranja. Dobivali smo svakakve poglede i dobacivanja od ljudi.

Prve video igre koje smo igrali na Spectrumu su bili klasici kao na primjer Manic Miner, Jet Set Willy, Knight Lore, Elita, Lode Runner... Igre koje danas izgledaju prilično smiješno s aspekta grafike, ali su imale zaraznu igrivost i jednostavnost.

Meni su ranih 90-ih osobno omiljene bile Starcraft 1 i Heroes of Might and Magic 3. Na tom „zlu“ od igara sam proveo nebrojene sate, dane pa i godine - što online igrajući protiv ljudi s druge strane svijeta, što doma sam. Šarm i jednostavnost, a opet kompliciranost i nebrojene mogućnosti, to je bilo ono što me vjerojatno privuklo, ali i razlog zbog kojeg im se ponekad vratim i dan-danas.

Igranje danas i prije 30-ak godina je neusporedivo s tehnološke strane. Od izvanredne grafike, „realnosti“ pa do gadgeta poput VR-a. Industrija video igara stalno grabi naprijed kako bi ljudima poput mene pružila što bolje igranje i, iako bi se moglo reći da sam prilično old school što se igara tiče (igre koje igram su prilično stare za današnje pojmove), tu i tamo si ipak priuštim neki novi hit, čisto da ostanem u toku.

Rast i razvoj industrije koja vrijedi milijarde

Tinova priča je tek jedna kap u moru milijuna istih ili nevjerojatno sličnih priča. Ipak pričamo o industriji koja je od 70-ih naovamo eksplodirala i prometnula se u jednu od najprofitabilnijih industrija na svijetu. A način na koji igramo prošao je jednako zadivljujuću razvojnu putanju.

U svega nekoliko desetljeća gaming je industrija stekla nezabilježenu popularnost, a procjenjuje se da će do 2022. godine vrijediti nevjerojatnih 196 milijardi američkih dolara zbog čega ne čudi činjenica kako se radi o jednoj od najbrže rastućih industrija na svijetu.

A sve je započelo sredinom prošlog stoljeća kad su neki ludi američki znanstvenici vizionari u svojim labosima konstruirali prve prototipove igraćih konzola. Pa ipak, trebalo je proći još 20 godina prije nego što će se prve konzole naći na komercijalnom tržištu. No, pravi se procvat industrije dogodio tek kad se svijet početkom 90-ih godina prošlog stoljeća umrežio.

MILJOKAZI GAMING INDUSTRIJE

• - 90-e online gaming ubrzano dobiva na popularnosti uslijed sve veće dostupnosti interneta
• - 2003. launch webshopa Steam koji je gejmerima omogućio online kupnju i revieweve igara
• - 2004. launch igre World of Warcraft, prve ozbiljne multiplayer online igre koja je stekla sljedbeništvo od 10 milijuna aktivnih igrača
• - 2007. online gaming se seli na mobilne platforme
• - 2009. launch Minecrafta koji s prodanih 176 milijuna primjeraka postaje jedna od najprodavanijih video igara u povijesti
• - 2009. launch prve trgovine aplikacija
• - 2015. 1.5 milijardi globalno registriranih gejmera
• - 2016. launch AR igre Pokemon GO

Jasno je kako je tehnička inovativnost onaj ključni element koji je uopće omogućio razvoj industrije u kojoj danas svakodnevno uživaju milijarde ljudi diljem svijeta. I kako stvari izgledaju, ovu industriju čeka blistava budućnost. Već danas je, recimo, mobile najbrže rastuća gaming platforma koja prošle godine preuzela 45 posto tržišta.

Premda još uvijek predstavlja relativno novi segment, razvoj ove grane gaming industrije je u najmanju ruku nevjerojatan. Tijekom prošle godine mobilne je igrice iralo više od 2.4 milijarde ljudi! Popularnost mobilnih igara, dakako, djelomično pripada i činjenici što nudi inovativno iskustvo korištenja, a kako se čini, s dolaskom 5G mreža, ove će džepne konzole u još većoj mjeri promijeniti industriju.

No, nije mobile jedina budućnost u koju će se gaming industrija širiti. Daleko od toga! Razvoj virtualne realnosti još je jedan segment koji će zasigurno ostaviti dubokog traga jednom kad VR postane još dostupniji tržištu. A zahvaljujući ubrzanom razvoju mreža, značajan rast bilježi i cloud gaming. Sve više igrača odlučuje se, naime, zbog stabilnih brzih veza za streaming igara nego za igru na konzolama.

Osim toga, uzbudljiva je i vijest kako bi daljnji razvoj industrije svijetu uskoro mogao pokloniti i personalizirane igre koje automatski generiraju sadržaj prilagođen potrebama svakog igrača temeljeći svoje postavke na podacima igrača ili igračice.

Mreža budućnosti

Ukratko, s razvojem svih tih novih i uzbudljivih tehnologija mijenja se način iskustva gaminga, a kvalitetne su mreža glavni preduvjet i osnova daljnjeg razvoja ne samo ove, već sve tehnologije generalno. Američka kompanija Cisco Systems svjetski je lider kad je u pitanju umrežavanje.

Ciscova ponuda hardvera, softvera i usluga koristi se za stvaranje internetskih rješenja koja omogućavaju pojedincima, poduzećima i državama povećanje produktivnosti i zadovoljstva korisnika te jačanje konkurentske prednosti, a ime Cisco postalo je sinonimom za internet i povećanje produktivnosti koje omogućuju internetska poslovna rješenja.

Hrvatski je Telekom upravo zbog toga svoje snage udružio s ovom kompanijom te u partnerskom odnosu za svoje korisnike razvio novu generaciju WiFi-a, Cloud WiFI. Riječ je o stabilnoj, jednostavnoj, brzoj i pouzdanoj WiFi usluzi koja olakšava donošenje poslovnih odluka i to na temelju dostupnih informacija i aktivnosti korisnika na mreži.

Cloud WiFI usluga omogućava vam da znate što se točno događa na vašoj mreži, kako se ona koristi, koji se sadržaji posjećuju te kada se posjećuju. Na temelju tih podataka možete donositi preciznije poslovne odluke i unaprijediti marketinške procese.

Cloud WiFi korisnicima nudi nevjerojatan analitički sustav koji vam uvid u ponovne posjete i vrijeme zadržavanja unutar vaše mreže, čime možete bolje razumjeti kupce i prilagoditi marketinške kampanje njihovim stvarnim potrebama i željama. Osim toga, pomoću Coud WiFi mreže možete ujedno filtrirati i sadržaje koji će biti dostupni korisnicima vaše mreže birajući dopuštene i nedopuštene web adrese.

Još jedna prednost ovog sustava je zasigurno i grafički prikaz prometa u mreži s obzirom na to da ova usluga omogućuje vizualni prikaz točaka u prostoru na kojima se korisnici najčešće zadržavaju ili na koje se vraćaju, što daje neprocjenjiv uvid u njihovo ponašanje i potrebe. A za kraj, Cloud WiFi predstavlja i centralno Web mjesto na kojem ćete pronaći sve informacije o korištenju vaše mreže na intuitivnom sučelju kojem možete pristupiti bilo kada, s bilo kojeg uređaja i bilo koje lokacije.

Ako o ovoj usluzi želite saznati više ili vas zanimaju uvjeti njene aktivacije, slobodno kontaktirajte Hrvatski Telekom. Povjerenje i Iskustva niza zadovoljnih korisnika poput ZET-a, Zagrebačke banke ili otoka Obonjana zasigurno idu u prilog ovoj inovativnoj usluzi.

Pokušajte se prisjetiti kad ste zadnji put nekome napisali pismo. Istražujemo zašto smo se oprostili od nekih starih komunikacijskih praksi

Jednom davno, davno, iza sedam gora i prije pojave interneta, ljudi su bili primorani komunicirati nezamislivo drugačije nego što mi to radimo danas. Recimo, prevalentni tip komunikacije bila je face to face komunikacija. Šokantno, s obzirom na to koliko mi danas informacija izmijenimo na taj način.

Nakon toga su uslijedili telefoni. Stariji čitatelji, kao i svi oni nostalgičari koji još uvijek koriste fiksne linije, sjećat će se vremena kad su telefonski razgovori započinjali pozdravom nakon kojeg bi uslijedilo: „Dobili ste stan taj i taj. Koga trebate?“ Jer, da. Telefonske su linije, ako ih je uopće bilo u svakoj kuće, bile komunalne.

A još prije toga, ljudi su si slali pisma. Danas je to zaboravljena forma koje se prisjećamo kroz muzejske izložbe ili umjetničke forme koje se zasnivaju na epistularnoj formi – recimo, Patnje mladog Werthera, ako se sjećate tog lektirnog naslova u kojem se sadržaj posreduje upravo putem pisama.

Osim toga, nama je iz današnje perspektive nezamislivo, da su pisma nekad pred ne tako davno, nota bene, od pošiljatelja do primatelja putovala mjesecima! Koliko su informacije koje su se njima posredovale bile aktualne kad bi taj netko na koga je pismo bilo adresirano otvorio je bilo upitno.

Mreža koja je promijenila svijet

Tehnologija se razvija brže no ikad, a njen se progres u najvećoj mjeri ogleda u načinu na koji komuniciramo. Danas nam na raspolaganju stoje neograničene mogućnosti transfera komunikacija. Naše komunikacijske kanale danas obogaćuju brojne komunikacijske platforme poput e-maila, WhatsAppa, Skypea… Da ne govorimo o društvenim mrežama i različitim načinima komunikacije koje one nude.

S tim na umu, istražujemo načine kako je tehnologija promijenila (te će to u budućnosti činiti još više) načine i kanale naše komunikacije.

Brzina i dostupnost

Ako se nalazite u istoj prostoriji s nekim kome želite nešto reći, onda zasigurno ne postoji brži način nego da se toj osobi obratite direktno. No, u današnjoj, globalnoj, ekonomiji dobar se dio naših sugovornika nalazi daleko od nas. Tehnologija nam omogućuje da se s tim ljudima umrežimo u tren oka. Vrijeme kad smo čekali u redovima da djelatnik u pošti poštambilja naše pismo ostalo je daleko u prošlosti, kao, uostalom, i golemi telefonski računi koji bi dolazili na naplatu nakon razgovora s prekooceanskim partnerima.

Umjesto toga, danas putem mreža možemo brzo i jeftino uspostavljali kontakte s bilo kime na svijetu bez obzira na to hoćemo li se gledati ili tipkati preko neke od nebrojenih komunikacijskih platformi dizajniranih upravo za te potrebe. Brzina komunikacije, pokazalo se, ide ruku pod ruku s manjim troškovima iste.

Dostupnost informacija

Prezasićenost informacijama već je neko vrijeme naša nova stvarnost i to zahvaljujući činjenici što nas od znanja bilo koje vrste dijeli tek koji klik miša. To ujedno znači i da se putem dostupnih komunikacijskih kanala može sa sugovornicima može podijeliti više informacija na bilo koju temu nego što je to bio slučaj bilo kad prije u povijesti. Jedino ograničenje u stjecanju i pohranjivanju novih znanja smo danas mi sami.

Ova je paradigma rezultirala time što su nam nove tehnologije omogućile da čak i vrlo specifična znanja prikupljamo lakše, da ih organiziramo brže te da goleme količine podataka konzumiramo jednostavnije.

Promjena načina komunikacije

Razvojem tehnologija promijenila se i sama priroda komunikacije. Mobiteli koje nosimo u svojim džepovima značajno su utjecali na stil kojim se izražavamo. Naše su poruke postale kraće i jezgrovitije. Koristimo mnogo više skraćenica, simbola i novih riječi nego li bilo koja generacija naših predaka. Recimo, Twitter koji misao ograničava na svega 140 znakova.

Pokušajte proanalizirati bilo koji komunikacijski kanala koji koristite. Vrlo ćete brzo uvidjeti istinitost ove teze. I ne samo to, ovaj se fenomen u jednakoj mjeri ukorijenio u usmenoj i pismenoj komunikaciji. Osim toga, sve komunikacijske platforme koje koristimo prilagodile su se ovoj novoj jezičnoj stvarnosti uvevši u svoju ponudu inovacije kao što su to emotikoni.

Neograničen izbor komunikacijskih platformi

S razvojem sve kompleksnijih komunikacijskih sustava na raspolaganju nam stoji i sve veći pristup različitim komunikacijskim platformama koje nas s drugima povezuju na različitim dubinama povezanosti. Ne samo da putem novih platformi možemo voditi privatne razgovore, putem tih platformi danas možemo najnormalnije obavljati kompleksne radne zadatke bez obzira na to gdje se nalazili. Jedino što nam treba je kvalitetna i stabilna mreža.

I dok se tehnologiju danas nerijetko okrivljava za uništavanje klasičnih modela komunikacije, nemoguće je ne priznati da nam je upravo taj isti razvoj komunikacijskih tehnologija omogućio blagodati svijeta u kojem živimo upravo u ovom trenutku pandemije kad većina nas bez suvremenih tehnologija umrežavanja u ovim uvjetima ne bi mogla obavljati svoj posao.

Mreža budućnosti

A kad govorimo o umrežavanju bilo koje vrste, onda neosporno koračamo na adresu američke kompanije Cisco Systems koja se od svog osnivanja prometnula u globalni sinonim za Internet. To je ujedno i ključan razlog koji je Hrvatski Telekom motivirao na suradnju s ovom glasovitom kompanijom. Kao rezultat ove suradnje rodila se nova generacija WiFi mreža, Cloud WiFi.

Riječ je o stabilnoj, jednostavnoj, brzoj i pouzdanoj WiFi usluzi koja olakšava donošenje poslovnih odluka i to na temelju dostupnih informacija i aktivnosti korisnika na mreži koju već koriste mnoge velike kompanije kojima već tradicionalno poklanjamo svoje povjerenje – ZET, Zagrebačka banka ili Hrvatski Telekom, da spomenemo samo neke.

Cloud WiFi usluga je, drugim riječima, lokalna mreža koja će vama i vašim poslovnim partnerima omogućiti stabilnu, brzu i pouzdanu mrežu pomoću koje ćete u stvarnom vremenu pratiti posjećenost i ponašanje svojih posjetitelja. Pitate se zašto je to važno? Boljim uvidom u ponašanje i navike svojih posjetitelja dobivate priliku za donošenje boljih poslovnih odluka, unapređenje procesa kao i praćenje te optimizaciju marketinških kampanji.

Osim toga, Cloud WiFi donosi vam i niz dodatnih pogodnosti kao što su filtriranje sadržaja prema ponašanju korisnika i odabir dopuštenih stranica, jednostavno, pregledno i intuitivno centralno sučelje za praćenje podataka te, najvažnije od svega, ključ u ruke rješenje s instalacijom i održavanjem uključenim u cijenu.

Odlučite li provjeriti istinitost svega što smo vam predstavili, znajte da usluga Cloud WiFi uključuje analizu postojećeg stanja i pomoć pri odabiru sustava prema vašim potrebama, izradu tehničke dokumentacije, instalaciju i konfiguraciju mrežne opreme te održavanje i upravljanje bežičnom mrežom nakon instalacije.

Istražili smo dalekosežne posljedice možda i najvažnijeg stvari koju je čovjek izumio

S obzirom na to da čitate ove retke na ekranu nekog od svojih većih ili manjih uređaja, naučili ste cijeniti blagodati suvremenog života koje nam je omogućio internet. Možda se još uvijek živo sjećate početaka ove ere, ranih 90-ih kad smo se na mreže još uvijek spajali preko telefonske žice čekajući vječnosti da se učita jedna od svega šačice web stranica koje su postojale u ono doba sporih internetskih mreža na koje smo se spajali uz onaj vrlo iritantni zvuk dial up veze.

Otad se mnogo toga promijenilo, evidentno. Nabolje, usudili bismo se reći bez previše ustručavanja. Dotcom industrija je, recimo, već doživjela i jedan golemi krah koji je obilježio početak milenija i iznjedrio neke od danas najjačih korporacija na svijetu poput, primjerice, Amazona. No, čak ni to nije zaustavilo nevjerojatan razvoj tehnologija koje nam omogućuju život o kojem su generacije prije nas mogle samo sanjati.

Jeste li, recimo, znali da je još pred svega 20 godina online bilo manje nego mizernih 7 posto stanovništva dok danas više od polovice svjetske populacije (koja je, nota bene, tijekom ova dva desetljeća brutalno narasla) ima pristup internetu? A slični se trendovi mogu pratiti i u upotrebi mobilnih telefona. Na početku 2000-ih u koristilo se 740 milijuna telefona dok je danas taj broj premašio 8 milijardi – što znači da se koristi više telefona nego što je ljudi na svijetu. Nije li to nevjerojatno!

Kao što vidite, tijekom ovih godina tehnologija nije postala samo mnogo dostupnija nego je postala i osobnija i, još važnije, mnogo mobilnija – u punom smislu te riječi. A sve je krenulo, ako se to može tako uvjetno reći, 2001. kad je Apple lansirao svoj iPod. Šest godina nakon toga na tržištu se pojavio uređaj koji je zauvijek promijenio način na koji živimo.

Riječ je, dakako, o iPhoneu – uređaju koji je označio početak nove tehnološke ere. Bez obzira na to jeste li osobno sljedbenik Jobsove škole dizajna ili pak koristite neku drugu marku pametnog telefona, neosporno je kako je ovaj izum dotaknuo život svakoga od nas.

Da, tehnologija je tijekom ovih proteklih 20 godina prošla brojne razvojne etape, i to po naprednom sistemu, mijenjajući usput apsolutno svako područje ljudskog djelovanja uključujući medije, zelene politike i zdravstvo.

Mediji i društvene mreže

Jedno od najprimjetnijih područja koje su zahvatile dalekosežne promjene prouzročene razvojem mreža je zasigurno način na koji konzumiramo medije, odnosno generacije generalno. I dok je još pred koje desetljeće print držao apsolutnu prednost pred web izdanjima, danas se to nepovratno promijenilo. Tiskanih novina gotovo da više i nema, a ako i postoje tiraže su neusporedivo manje nego li što su to bile još jučer.

Osim ove promjene, još jedna genijalna stvar koju su mreže donijele, kad su u pitanju mediji, odnosno reprezentacija ljudi, njihovih jedinstvenih glasova i sadržaja kakvi su prije u mejnstrim medijima bili gotovo nezamislivi. Ukratko, medijski se prostor brutalno demokratizirao.

A zatim su tu i društvene mreže koje iz današnje perspektive možemo slobodno nazvati našim primarnim izvorom informacija. Do 2004. na MySpaceu je, primjerice, bilo aktivno manje od milijun ljudi, a Facebook još nije postojao čak niti na razini ideje. Do kraja 2018. godine na Facebooku je bilo aktivno više od 2.2 milijarde ljudi. MySpace, kao što znate, nije preživio.

Platforma koja je promijenila svijet

U ovom modernom svijetu u kojem živimo je offline, odnosno face to face komunikacija u prilično kratkom vremenskom periodu prošla priličnu promjenu. Taj se golemi skok u najvećoj mjeri može pripisati online komunikaciji. A do promjena o kojima govorimo nije došlo samo na privatnom ili profesionalnom planu, te su se promjene odrazile i na romantične planove ljudi, odnosno na načine na koje upoznajemo svoje partnere.

Pritom je ključnu ulogu odigrao Tinder, kao i njemu slične platforme za upoznavanje ljudi. Savršen je to alat za preživljavanje u kulturi instantnog zadovoljavanja potreba u kojoj živimo. Brzina i jednostavnost koju ova platforma nudi svojim korisnicima dokida potrebu za teškim odlukama. No, kad se sve zbroji i oduzme, ne možemo si ne postaviti pitanje je li ovo fenomen koji bismo trebali prihvatiti objeručke ili mu ipak pristupiti s određenom dozom skepse.

Premda platforme za upoznavanje koriste sve generacije, istraživanja pokazuju kako je ipak najpopularniji među milenijalcima. Nećemo sada ovdje opisivati kako profili kojima se predstavljamo na Tinderu izgledaju niti pak kako se ova platforma koristi. Statistički podaci nam ionako otkrivaju kako većina nas to zna jer smo u nekom trenutku ovu najpopularniju aplikaciju za upoznavanje, ako ništa drugo, barem „testirali“. Dovoljno je reći da se zahvaljujući platformama za upoznavanje svaki tjedan realizira više od milijun i pol spojeva. To znači da na dejt ode barem tri milijuna ljudi.

Klimatske promjene i zelena energija

Jedna od tema koje su se tijekom posljednjih godina nametnule u javnom diskursu je svakako i globalno zatopljenje, problem klimatskih promjena te zeleni načini koji će nam omogućiti da generacijama koje dolazi u nasljeđe ostavimo ne samo znatno razvijeniji svijet, nego i zdraviji planet nego što smo ga mi zatekli. Tehnologije i ovdje odigrati značajnu, ako ne i presudnu ulogu.

Jedna od pozitivnih stvari koje su uslijedile nakon one krize s početka tisućljeća o kojoj smo pričali u početku bila je i činjenica što su se investitori u većoj mjeri okrenuli razvoju tehnologija koje će nam pomoći da obuzdamo klimatske promjene. Taj je trend uhvatio maha pa danas gotovo i nema kompanije, bez obzira koliko ona bila velika ili mala, koja ne ulaže značajne napore u razvoj zelenijih politika.

Obrazovanje i internet

Internet je bez svake sumnje utjecao na sve sfere obrazovanja. Otkako postoji mogućnosti stjecanja novih znanja postale su nebrojene. A kako nam je recentno iskustvo pokazalo, čini se da je upravo online nastava jedan od mogućih smjerova u kojima će se školski sustavi razvijati.

Premda, u svijetu već postoje dokazane dobre prakse kad je u pitanju učenje na daljinu. Recimo, djeci koja žive u izoliranim zajednicama internet je omogućio neviđene bolje načine dopisnog školstva omogućivši im neviđene mogućnosti, dok studenti diljem svijeta već generacijama svoje diplome stječu online.

Gospodarski zamah

S obzirom na vrijeme u kojem živimo malo tko će se začuditi vijesti da je upravo Internet jedan od glavnih pokretača globalne ekonomije. Gotovo da i ne postoji kompanija koja si danas može priuštiti ne poslovati na online tržištu.

Mreža budućnosti

Ukratko, otkako se svijet umrežio ništa više nije isto. Mreže aktivno oblikuju svaki segment našeg života, neovisno o području o kojem pričamo i stvarnost kakvu poznajemo bez podrške mreža jednostavno ne bi mogla postojati. Američka kompanija Cisco Systems svjetski je lider kad je u pitanju umrežavanje. Ciscova ponuda hardvera, softvera i usluga koristi se za stvaranje internetskih rješenja koja omogućavaju pojedincima, poduzećima i državama povećanje produktivnosti i zadovoljstva korisnika te jačanje konkurentske prednosti, a ime Cisco postalo je sinonimom za internet i povećanje produktivnosti koje omogućuju internetska poslovna rješenja.

Hrvatski je Telekom upravo zbog toga svoje snage udružio s ovom kompanijom te u partnerskom odnosu za svoje korisnike razvio novu generaciju WiFi-a, Cloud WiFI. Riječ je o stabilnoj, jednostavnoj, brzoj i pouzdanoj WiFi usluzi koja olakšava donošenje poslovnih odluka i to na temelju dostupnih informacija i aktivnosti korisnika na mreži. Cloud WiFI usluga omogućava vam da znate što se točno događa na vašoj mreži, kako se ona koristi, koji se sadržaji posjećuju te kada se posjećuju. Na temelju tih podataka možete donositi preciznije poslovne odluke i unaprijediti marketinške procese.

Osim toga, Cloud WiFi donosi vam i niz dodatnih pogodnosti kao što su filtriranje sadržaja prema ponašanju korisnika i odabir dopuštenih stranica, jednostavno, pregledno i intuitivno centralno sučelje za praćenje podataka te, najvažnije od svega, ključ u ruke rješenje s instalacijom i održavanjem uključenim u cijenu.

Odlučite li provjeriti istinitost svega što smo vam predstavili, znajte da usluga Cloud WiFi uključuje analizu postojećeg stanja i pomoć pri odabiru sustava prema vašim potrebama, izradu tehničke dokumentacije, instalaciju i konfiguraciju mrežne opreme te održavanje i upravljanje bežičnom mrežom nakon instalacije.

Jesu li klasični uredi doista mrtvi ili nas nakon povratka u staro normalno ipak očekuje triježnjenje?

Sredinom ovog svibnja dogodilo se nešto što će zauvijek promijeniti naše živote. Twitter je najavio da će svojim zaposlenicima omogućiti rad od kuće – zauvijek. Čak i onda kad jednom ova noćna mora koja je okovala svijet završi, Twitterovi će zaposlenici moći raditi od kuće.

No, kako se pokazalo, ovaj modus rada na daljinu u kojem većina nas zbog korone živi pretvorio se jedan golemi, ako ne i najveći eksperiment u povijesti čovječanstva. Neki su išli čak i toliko daleko da proglase preuranjenu smrt ureda. No, hoće li se to stvarno dogoditi – ili se već, kako u Twitteru, tvrde dogodilo?

Talijanska škola dizajna

Možda će vas ovo što slijedi začuditi, ali vijest o smrti ureda kakvog znamo i poznajemo je zapravo vrlo stara. Skoro pedeset godina, da budemo točniji. Kako piše poznati talijanski arhitekt Carlo Ratti, teoretičar Melvin Webber objavio je da čovjek po prvi put u povijesti može živjeti na vrhu planine i istovremeno zadržati intimni i realistični kontakt. Pola stoljeća kasnije njegovo se proročanstvo obistinilo. Socijalno distanciranje natjeralo nas je da se zaista popnemo na taj Webberov metaforički vrh.

Znači li to kraj za uredsko poslovanje kakvo pamtimo iz vremena prije pandemije? Iako istraživanja upućuju da bi jedan golemi dio nas volio zadržati ovaj način rada od kuće, brojne studije koje su se provodile prije, ali i tijekom ove pandemije upućuju na to je ovaj model biti ipak nemoguće održati u cijelosti. Zašto?

Što nas zapravo drži na okupu?

Jedan važan segment života zbog ovih aktualnih okolnosti trpi neobično više od drugih. Pričamo, dakako o društvenom životu. Većini ljudi za normalno funkcioniranje trebaju drugi ljudi, a zbog ovih okolnosti naši su se odnosi s ljudima počeli hladiti i kako vrijeme odmiče postaju sve hladniji. I ne mislimo ovdje samo na bliske odnose. Govorimo o svim vrstama odnosa, uključujući čak i slučajne.

Ti su odnosi, kaže znanost, često zanemareni. Razmislimo na trenutak. Vi i vaši prijatelji činite mrežu. Vjerojatno poznajete i prijatelje svojih prijatelja – mreže odnosa su obično vrlo usko povezane. To znači nam za povezivanje u veće mreže trebaju slučajna poznanstva koja će nas povezati s krugovima kojima obično nemamo pristup.

Istraživanja pokazuju kako su upravo ti slučajni ljudi oni koji će nas upoznati s novim idejama i proširiti nam horizonte. Možda nam reći za neki novi posao ili nam pomoći da se prilagodimo novim inovacijama. Ukratko, ti slučajni odnosi su zapravo odnosi koji naše društvo poput ljepila drže na okupu.

Na istom su se tragu temeljile i promjene kad je bila riječ o revoluciji uređenja ureda – zajedničkih radnih prostora. Veliki otvoreni uredi, pokazuju istraživanja, ohrabruju protok ideja i odnosa. Znanstvenici to zovu menza efektom – jer su upravo ručkovi s nepoznatim kolegama ključni za etabliranje kohezivnih veza.

Ratti, zaključno, ne vidi smrt predpandemijskog ureda. Štoviše, nakon što smo zahvaljujući mogućnostima tehnologija umrežavanja preživjeli ovaj veliki eksperiment rada od kuće, Ratti predlaže da se u budućnosti, jednom kad sve ovo završi, posvetimo tome da radimo sa što više različitih mjesta kako bismo širili svoje mreže i vidike jer će nam nove ideje biti svima prijeko potrebne kako bismo doskočili izazovima vremena koje nas čeka.

Uredi budućnosti

Španjolska arhitektica Elvira Munoz Beraza, recimo, misli da će pandemija urede u kojima ćemo raditi kad se vratimo u normalno normalno promijeniti nabolje. Uvjerena je da su male individualne radne jedinice – iliti ga cubicles – stvar prošlosti. Uredi će nam služiti kao mjesta suradnje jer smo dokazali da vrlo efektivno sami možemo raditi iz svojih kuhinja, kupaona ili spavaćih soba čime smo efektivno dokinuli potrebu za uredskim prostorima u kakvima smo radili još pred koji mjesec.

Nadalje, arhitekti diljem svijeta već marljivo rade na uredima 2.0. Projektiraju se prostori koji će biti usmjereniji na to da češće koristimo stepenice nauštrb lifta, da radimo za većim stolovima i da se smanje površine koje diramo – primjerice, pipe, raznorazni gumbići ili kvake za vrata.

Budućnost koja nas čeka iza ugla, uvjerena je struka, bit će hibridne prirode. U jednakoj će se mjeri kombinirati fizički i virtualni prostori. No, svojevrsni oblik rada od kuće ćemo u nekom obliku ipak zadržati. Pokazao se sjajnim rješenjem pa bi u kombinaciji s povremenim radom u uredima koji zahtijeva kolaboraciju ljudi trebao ostati kao baza novog načina rada. Nine-to-five kultura rada je, čini se, nepovratno otišla u ropotarnicu povijesti jer vremena koja dolaze zahtijevaju fleksibilnost.

Drugim riječima, prestaje postojati razlika između rada od kuće i rada. Zahvaljujući tehnologijama koje su nam dostupne raditi možemo bilo gdje gdje imamo pristup utičnici, ekranu i mreži. Kompanije koje će htjeti privući najbolje ljude morat će se prilagoditi novim uvjetima agilnog načina rada, bez obzira na svoju veličinu.

Osim toga, svoju će ulogu u poboljšanju rada u uredima budućnosti odigrati i nove tehnologije poput umjetne inteligencije ili AR-a. Zahvaljujući njima trebali bismo, predviđaju stručnjaci, biti produktivniji jer ćemo manje vremena trošiti na glupa pitanja koja može riješiti i stroj dok će nama preostati više vremena da fokusirano okončamo zadatak na kojem radimo.

Mreža budućnosti

Klasični uredi, dakle, neće nestati. Promijenit će se jer smo zahvaljujući razvoju tehnologija tijekom ove pandemije ostali umreženi i neometano izvršavali svoje radne zadatke. Radit ćemo hibridno. Kad se ukaže potreba za suradnjom iz ureda, kad ne – s bilo kojeg mjesta koje ima pristup mrežama.

A kad govorimo o umrežavanju bilo koje vrste, onda neosporno koračamo na adresu američke kompanije Cisco Systems koja se od svog osnivanja prometnula u globalni sinonim za Internet. To je ujedno i ključan razlog koji je Hrvatski Telekom motivirao na suradnju s ovom glasovitom kompanijom. Kao rezultat ove suradnje rodila se nova generacija WiFi mreža, Cloud WiFi.

Riječ je o stabilnoj, jednostavnoj, brzoj i pouzdanoj WiFi usluzi koja olakšava donošenje poslovnih odluka i to na temelju dostupnih informacija i aktivnosti korisnika na mreži koju već koriste mnoge velike kompanije kojima već tradicionalno poklanjamo svoje povjerenje – ZET, Zagrebačka banka ili Hrvatski Telekom, da spomenemo samo neke.

Cloud WiFi usluga je, drugim riječima, lokalna mreža koja će vama i vašim poslovnim partnerima omogućiti stabilnu, brzu i pouzdanu mrežu pomoću koje ćete u stvarnom vremenu pratiti posjećenost i ponašanje svojih posjetitelja. Pitate se zašto je to važno? Boljim uvidom u ponašanje i navike svojih posjetitelja dobivate priliku za donošenje boljih poslovnih odluka, unapređenje procesa kao i praćenje te optimizaciju marketinških kampanji.

Osim toga, Cloud WiFi donosi vam i niz dodatnih pogodnosti kao što su filtriranje sadržaja prema ponašanju korisnika i odabir dopuštenih stranica, jednostavno, pregledno i intuitivno centralno sučelje za praćenje podataka te, najvažnije od svega, ključ u ruke rješenje s instalacijom i održavanjem uključenim u cijenu.

Odlučite li provjeriti istinitost svega što smo vam predstavili, znajte da usluga Cloud WiFi uključuje analizu postojećeg stanja i pomoć pri odabiru sustava prema vašim potrebama, izradu tehničke dokumentacije, instalaciju i konfiguraciju mrežne opreme te održavanje i upravljanje bežičnom mrežom nakon instalacije.