Živite aktivno, hranite se zdravo, izbjegavate poroke? Imamo studiju koja kaže da ni to nije dovoljno da se izbjegne rak!

Koliko ste puta u životu čuli da se, ako želite izbjeći rak, trebate okaniti cigareta, prebaciti se na zdravu prehranu, da u svoju dnevnu rutinu morate uvesti neki redoviti režim vježbanja ili da se morate religiozno mazati kremom za sunčanje? Osobito ako vam je obiteljska anamneza pozitivna. I dok je sve to točno – zdraviji način života može do određene mjere prevenirati neka kancerogena oboljenja – no jedna studija s uglednog američkog Sveučilišta Johns Hopkins govori potpuno suprotno. Bez obzira na mjere opreza koje poduzeli, većina slučajeva tumorskih oboljenja može se pripisati jednostavnom nedostatku sreće. Za dvije trećine svih tumora odgovorne su, naime, nasumične genske mutacije koje, prema autorima studije, vrlo vjerojatno izmiču bilo kojem obliku naše kontrole.

Autori studije do ovakvih su rezultata stigli od inicijalne ideje da istraže zašto su određena tkiva – kao što su to, primjerice, tanko crijevo ili gušterača – podložniji razvoju malignih stanica od drugih. Najprije su istražili broj dijeljenja stanica iz 31 tipa tkiva te su taj broj potom usporedili s rizikom od nastanka tumornih stanica u tim istim tkivima. Rezultati su ih prilično iznenadili. Što je veći broj dijeljenja stanica, to je veći rizik oboljenja od nekog oblika raka.

No, znači li to da zbog rezultata ovog istraživanja moramo odbaciti sve one savjete koje smo spominjali na početku i da mi kao pojedinci uopće nemamo nikakav utjecaj na mogućnost da obolimo od neke vrste raka? Apsolutno ne! Premda je američki tim znanstvenika došao do spoznaje kako nasumične mutacije izazivaju 22 vrste raka, devet drugih tipova raka – uključujući rak kože, rak debelog crijeva i rak pluća – barem djelomično ovisi o vanjskim uvjetima koje itekako možemo kontrolirati.

Autori studije tvrde kako je za razvoj kancerogenih stanica potrebna kombinacija barem dvije ili više vrsta odlučujućih genskih mutacija – bilo da je riječ o grešci u kopiranju DNA koda, okolišnim uvjetima ili nasljednom faktoru. Kad se sve to zbroji, te se ujedno primjeni i matematički model do kojeg su došli znanstvenici s Johns Hopkinsa, 77 posto slučajeva raka gušterače uzrokuje greška u prepisci (dakle, slučajne su), 18 posto otpada na vanjske čimbenike dok je za 5 posto odgovoran nasljedni faktor. Igra slučaja još je i značajnija kad govorimo o tumorima prostate, mozga ili kosti. Za 95 posto navedenih tumora kriva je greška u koracima prepisivanja genskog koda prilikom dijeljenja stanica.

Priča je nešto drugačija kad je u pitanju rak pluća. To je tip karcinoma koji većinski ovisi o izvanjskim faktorima, ponajviše pušenju kojemu se pripisuje uzrok oboljenja čak 65 posto svih oboljelih odraslih osoba koje se bore protiv tumora na plućima, dok je preostalih 35 posto takvih pacijenata rak pluća razvilo zbog drugih faktora. Zanimljivo, ovo je istraživanje pokazalo kako faktor nasljednosti u ovom tipu raka ne igra apsolutno nikakvu ulogu.

Pušenje, dakle, ostaje nezdravi izbor koji potencijalno može imati pogubne posljedice kad je u pitanju naše zdravlje. Isti je slučaj i s kožom zbog čega bismo i u budućnosti bismo trebali izbjegavati direktno sunce te nastavljati posezati za što većim UV faktorom kako bismo svoju kožu zaštitili od razvoja malignih tumorskih stanica. Uvriježeno mišljenje struke ostalo je, dakle, nepromijenjeno te je nepoljuljano kad je u pitanju korelacija načina života i razvoja tumorskih stanica – veća izloženost toksinima za sobom povlači veći rizik oboljenja od neke vrste raka, a zdraviji stil života smanjuje rizik od nastanka kancerogenih stanica. Epidemiološke studije pokazuju, naime, kako se zahvaljujući izboru životnog stila može prevenirati oko 40 posto svih oboljenja od raka.

Što to znači u praksi?

Kako stvari stoje, u budućnosti će rezultati ove studije biti još i aktualniji s obzirom na činjenicu što se produljenjem životnog vijeka čovjeka povećava i mogućnost da naše stanice prilikom kopiranja DNA koda rade više fatalnih grešaka. A budući da su upravo takve greške najodgovornije za nastanak većine raka, moramo biti svjesni da će epidemiološka slika kad je u pitanju rak biti sve gora.

Drugim riječima, bez obzira na uzrok, morat ćemo postati proaktivniji kad je u pitanju zaštita našeg zdravlja – ako svoje zdravlje shvaćamo ozbiljno te radi povećanog rizika redovito idemo na liječničke kontrole, većinu ćemo tumora, ali i ostale po život potencijalno opasne bolesti, pravovremeno otkriti i liječiti prije nego što za to postane prekasno.

Paket dopunskog osiguranja koje svojim klijentima nudi Croatia osiguranje stoga je jedna od trenutačno najboljih opcija na tržištu. Dopunsko detekt, naime, svojim korisnicima, ukoliko ovu policu ugovore do 31. listopada, nudi opciju izbora jednog od 10 ponuđenih specijalističkih pregleda s ciljem ranog otkrivanja teških bolesti.

Osim toga, svi klijenti Croatia osiguranja ostvaruju i pravo na dodatnih 20 posto popusta na usluge u Croatia poliklinikama koje se nalaze u Zagrebu, Koprivnici, Splitu te u Puli. Iskoristite priliku, ugovorite svoje Dopunsko osiguranje u Croatiji do kraja listopada i uvjerite se da je s vašim zdravljem sve u najboljem redu!