NATIVE

Devedesete imaju i drugu stranu, mnogo zabavniju nego što bi čovjek s obzirom na okruženje u kojem smo živjeli pomislio


Pitate se zašto?

Velike kragne, ogromne kopče na kosi, odjeća naslijeđena od starije rodbine, dječji rođendani s papirnatim tanjurima likova iz crtića, mini sendvičima sa šunkom, sirom i kiselim krastavcima, klinci vrište u sobi, gledaju crtiće, filmove ili igraju društvene igre, roditelji u kuhinji sjede i satima pričaju… Ne, ovo nije scena iz nekog starog filma, već nekoliko crtica o tome kako je izgledalo prosječno djetinjstvo većine klinaca devedesetih u Hrvatskoj.

Za većinu ljudi koji su ikad hodali licem Zemlje postoji ono čarobno doba čiji spomen vraća osmjeh na lice i sjetu u pogled. Sjećanja naviru kao nezaustavljiva lavina. Za nas milenijalce, to su zasigurno devedesete. Kakve god da su bile, bile su naše. Bile su neponovljive.

A tko smo zapravo mi, takozvani milenijalci? Pa, osim što je riječ o trenutačno marketinški vjerojatno najrazvikanijoj kategoriji potrošača, riječ je i osobama rođenim osamdesetih, zaključno s prvom polovicom devedesetih. Milenijalci su svoje djetinjstvo ili tinejdžerske godine proveli u eri devedesetih koja bi se, iz današnje perspektive, mogla opisati kao jednostavnije vrijeme.

Vrijeme ludih partyja

Pa iako je to subjektivna procjena svojstvena svima koji se prisjećaju svoje mladosti, a poznato je da je u mladosti sve slađe, devedesete su zaista bile zanimljivo desetljeće koje je nudilo, reklo bi se, najbolje od oba svijeta. Osim toga, možda čak i unatoč ozračju koje je vladalo našim društvom, procvjetala je i zagrebačka undreground scena.

Prvi techno party u Zagrebu odvio se, prema pričama sudionika, 26.12.1991. godine u zagrebačkom KSET-u. Među važnijim DJ-ima, u početcima techno pokreta, bili su Kiki, Frajman, Mary – ujedno i organizator prvog techno partyja, DJ Ed, dok od glazbenika treba spomenuti Unreala (Dundov) i Cortex Thrilla. Jedan od gostiju na prvom partiju bio je i Vanja Balogh, sin modne dizajnerice Keti Balogh koji je u to doba živio u Londonu i bavio se DJ-anjem. On je navodno u grad donio novu techno glazbu koju je zavrtio na tom prvom techno partyu, a, ako je za vjerovati sudionicima, onda će se povjesničari glazbe naročito obradovati vijesti kako postoji i snimka tog događaja.

Istovremeno s probojem techno glazbe na našoj su domaćoj sceni postajali sve prisutniji i hip hop utjecaji. DJ Frx i Phat Phillie pokrenuli su, naime, ’93. na Radiju 1 Blackout Rap Show; u klubu Radija 1 u zagrebačkom Neboderu četvrtkom sviraju Frx i Phillie, a kasnije se program – koji, inače, danas traje još I danas seli u Aquarius. 

Pop kultura je nastavila procvat koji je naslijedila još iz osamdesetih, uz bitnu razliku što je sada glazbenih žanrova bilo sve više, a pomno se pazilo da svaki od njih nađe i svoju komercijalnu upotrebu. Tako smo, s jedne, strane na modnim pistama mogli gledati neke od najljepših žena svijeta, predstavnice ere top modela poput Cindy Crawford ili Linde Evangeliste, koja nije ustajala iz kreveta za manje od 10 tisuća dolara, ogrnute u karirane košulje i rasparane hlače, svojstvene glazbenim herojima poput neprežaljenog Kurta Cobaina.

Svoje mjesto u mainstream kulturi podjednako su nalazile pjevačke dive lepršavih pop nota poput Mariah Carey, ali i ‘podrapani rockeri’ kao Guns’n’Roses ili Nirvana. MTV se pratio gotovo religiozno, nastavljajući slavu iz proteklog desetljeća. Kako danas klinci vise na društvenim mrežama, tako su njihovi pandani devedesetih sjedili ispred TV ekrana i upijali najnovije trendove.

Proboj tehnologije u svakodnevicu

Da, život bez društvenih mreža i pametnih telefona je bio moguć. Prvi mobiteli su u upotrebu ušli tek krajem desetljeća, no milenijalci dobro pamte njihove bazične funkcije poruka i poziva. Neki se i danas kunu u sad već kultnu Nokiju 3210, koja bi, po mišljenju mnogih, figurativno mogla izdržati i nuklearni napad, za razliku od današnjih sofisticiranih uređaja koji optimalno rade koliko im traje garancija.

Devedesete su tako za mnoge još bile era prvih ljubavi bez internetskih profila, djetinjstva na igralištu, a ne u igraonici te pažljivo praćenje tko je od prijatelja u susjedstvu dobio novu igraću konzolu. Kolokvijalno rečeno, milenijalci su zadnja generacija rođena u eri prije interneta koja je, odrastajući, upijala nove tehnologije i učila u hodu. 

No, da čar devedesetih nije minula, dokazuje i činjenica što Netflix u svoju ponudu uvrštava sve više hit serija iz tog doba poput ‘Seinfelda’ ili ‘Prijatelja’. Stoga gotovo je pravu nostalgiju gotovo čak i teško osjetiti s obzirom na to da su devedesete itekako žive i 2021. godine. Proskrolajte Instagramom, moda će potvrditi.