FINTOK: GENZ ZA GENZ

Iva i Bartol studenti su Pravnog fakulteta u Zagrebu i aktivni članovi Pravne klinike Sveučilišta u Zagrebu, koja već 13 godina pruža besplatnu pravnu pomoć. Unutar Klinike djeluje nekoliko grupa, a Iva je administratorica čak dviju, Grupe za zaštitu prava radnika i Grupe za zaštitu i pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Unutar svake grupe nalazi se 15 kliničara, što znači da je Ivin zadatak istodobno koordinirati njih 30. Uz to dodjeljuje predmete, dogovara suradnje, organizira vanjske klinike i, ono najvažnije, osigurava da stranke pravodobno dobiju odgovore na sva pravna pitanja. Jedan od kliničara je i Bartol, a uz aktivno sudjelovanje u Klinici, uspješno polaže i ispite na fakultetu. Kao studenti Pravnog fakulteta odslušali su i predmet Financijsko pravo i financijska znanost, tijekom kojeg su se upoznali s djelovanjem fiskalnih instrumenata, hrvatskim fiskalnim sustavom, osnovama javnog financijskog prava EU–a i drugim sličnim područjima. Oboje zaljubljeni i u pravo i u financije, upoznati s važnosti dijeljenja relevantnih i provjerenih informacija, u serijalu FinTok: GenZ za GenZ otkrivaju kako se zamišljaju u budućnosti, informiraju o financijskom i mirovinskom sustavu, štede i investiraju te kako planiraju bolji život u mirovini.

Ja DANAS 

• Moja omiljena knjiga o financijama: 

Iva: The Psychology of Money autora Morgana Housela, koja obrađuje načine na koje ljudi gledaju  novac. 

Bartol: Rich Dad, Poor Dad autora Roberta Kiyosakija, koja zagovara važnost financijske pismenosti. 

• Moj izvor informacija o mirovinskom sustavu: 

Iva: Razgovor s profesorima s fakulteta. 

Bartol: Predavanja na fakultetu, roditelji te stranice Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). 

• Pravilo ’50/30/20′ nalaže kako najprije treba odvojiti pola prihoda za neophodne troškove, 30% za želje i slobodne vrijeme, a 20% odvojiti za štednju. Moje pravilo ’50/30/20′  glasi: 

Iva: 50% prihoda odvajam na plaćanje računa, goriva i kupovanje namirnica, 30% za izlaske i odjeću, a 20% stavim na štednju u banci.

Bartol: 50% za najamninu, prijevoz i hranu, 30% za kave i izlaske, 20% su štednja ili neočekivani troškovi. 

Ja NA PRVOM POSLU

• Prvim zaposlenjem ući ću u prvi i drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski fond u koji će se uplaćivati 5% mojih prihoda planiram izabrati ovako:

Iva: Razgovarat ću s financijskim stručnjakom koji će mi znati reći koji je fond trenutno na tržištu najbolji i pokušat ću utvrditi da se od istog fonda očekuje rast jer je rast osnovno i najvjerodostojnije mjerilo uspješnosti rada fonda.  

Bartol: Proučit ću preporuke fondova i kategorija na njihovim web stranicama te početi s ponudom fondova kojima upravlja moja banka kako bih je lakše usporedio s alternativama.  

BOOSTAJ I TI SVOJU BUDUĆNOST

Više od 78% pripadnika generacije Z zainteresirano je za proširenje svog financijskog znanja. U usporedbi s milenijalcima, čak je pet puta vjerojatnije kako će financijske savjete tražiti upravo na – društvenim mrežama. Ipak, tek prilbižno 30% mladih provjerava jesu li financijske činjenice koje su saznali putem društvenih mreža uistinu točne.

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava UMFO u partnerstvu s Ekonomskom klinikom i Financijskim klubom Ekonomskog fakulteta, Pravnom klinikom Pravnog fakulteta, PMF-om i Fakultetom političkih znanosti i TV Studentom, predstavlja iznadprosječne studente koji u serijalu FinTok: GenZ za GenZ donose relevantne i provjerene informacije o tome kako funkcioniraju financijski i mirovinski sustavi, a kako voditi osobne financije, štedjeti i investirati da bismo sebi omogućiti bolji život u mirovini. 

Boostaj i ti svoju budućnost uz GenZ u mirovini. Platforma je dio sveobuhvatnog projekta financijskog opismenjavanja Think Fin: Financije za svakoga, koje od 2018. provodi Udruga mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava UMFO.  

Ja NA ZADATKU: 

• Kako bih ostvario/ostvarila maksimalni državni poticaj za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup od 99,54 EUR godišnje, svaki mjesec trebam uplatiti 55,35 EUR mjesečno. Njih svaki mjesec uštedim ovako: 

Iva: Prilikom kupovine nove haljine razmislim je li važnija haljina ili ulaganje u budućnost.

Bartol: Uštedjet ću tako što ću dati prioritet dugoročnom planiranju za umirovljenje pred nekim trenutnim troškovima koji nisu nužni kao što su izlasci, putovanja, restorani…

Ja ZA 20 GODINA: 

• Znam da prinose na mirovinsku štednju treba promatrati dugoročno. S obzirom na to da ću štedjeti za mirovinu nekoliko desetljeća tijekom kojih su uobičajeni povoljni i nepovoljni gospodarski ciklusi, o prinosima se planiram informirati ovako: 

Iva: Razgovarat ću s financijskom stručnjakom zaposlenim u mirovinskim fondovima koji će me usmjeriti kako osobno mogu pratiti povoljne i nepovoljne gospodarske cikluse. 

Bartol: Kontaktirat ću s mirovinskim društvom koje upravlja mojim fondom i savjesno pratiti informacije o kretanjima na tržištu koje bi mogle utjecati na prinose. 

• Poželim li promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, učinit ću to ovako: 

Iva: Znajući da kategoriju fonda mogu promijeniti samo jednom godišnje, učinit ću to putem online zahtjeva na mrežnoj stranici REGOS-a. 

Bartol: Učinit ću to na šalteru REGOS-a u poslovnici FINA-e. 

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

• Kategorije mirovinskih fondova objasnili bismo kolegi studentu ovako: 

Iva i Bartol: Postoje tri kategorije A, B i C, koje se razlikuju prema rizičnosti i vrsti ulaganja. Fond je kategorije A najrizičniji i namijenjen je osobama koji imaju do starosne mirovine više od 10 godina. Ulaganjima kategorije A pripadaju dionice. Portfelj kategorije B sastoji se od obveznica i dionica i namijenjen je onima koji nisu članovi ni kategorije A ni kategorije C. Kategorija C namijenjena je osobama koje imaju manje od 5 godina do starosne mirovine. Najmanje je rizična i sastoji se od obveznice i oročenih depozita. 

Ja ZA 40 GODINA: 

• Prvo što ću si priuštiti kada ostvarim pravo na mirovinu iz prvog, drugog i trećeg stupa: 

Iva: Kupit ću poljoprivredno zemljište na kojem ću posaditi sve povrće ovog svijeta.  

Bartol: Proslavu s najbližima.   

• Mirovinu provodim ovako: 

Iva: Sjedeći na terasi kamene kućice uz more i pijuckanje dobrog istarskog vina. 

Bartol: Odmarajući se u svojoj kući i radom oko svojih maslina.  

FINTOK: GENZ ZA GENZ

Proširi svoje znanje i stekni vještine neophodne za uspješno financijsko planiranje uz iznadprosječne studente Ekonomske klinike, Pravne klinike, Financijskog kluba te Matematičkog odsjeka PMF-a. Boostaj svoju budućnost uz provjerene savjete Ene i Mateja, Frana i Lovre, Ive i Bartola, Ivana i Juraja, Ivane i Sanjina, Luke i Marte, Lane i Nine te Renate i Luke.

Ivana i Sanjin: Vodimo Financijski klub sa 100 studenata, a ovo bismo preporučili svakom tko želi imati sigurniju mirovinu

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

Pravilo ’50/30/20′ nalaže kako najprije treba odvojiti pola prihoda za neophodne troškove, 30% za želje i slobodne vrijeme, a 20% odvojiti za štednju. Moje pravilo ’50/30/20′  glasi: 

Ivana: Malo više štednje, a manje želja kako bi u budućnosti bilo lakše realizirati veće želje!

Sanjin: Smatram kako je teško napisati opće pravilo koje bi svima odgovaralo; čest je slučaj da ljudima ne ostane tih 20% koje bi trebalo izdvojiti za nekakav oblik štednje pa bi moja poruka bila – troši racionalno, razmišljaj dugoročno

Fran i Lovro: U mirovini se zamišljamo na Havajima ili Kubi, evo kako planiramo ulagati u svoju budućnost

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

Prvim zaposlenjem ući ću u prvi i drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski fond u koji će se uplaćivati 5% mojih prihoda planiram izabrati ovako:

Fran: Neposredno prije prvog zaposlenja informirat ću se na web stranicama mirovinskih fondova i na temelju najnovijih podataka donijeti odluku.

Lovro: Sigurno ću istražiti sve mirovinske fondove i njihovu povijest ulaganja. Razlike su među njima sigurno minimalne, ali postoje. Budući da nisam trenutno ni blizu zaposlenja na ugovor o radu, nisam pretjerano razmišljao o tome. Svakako bi to moglo doći na to-do listu ljetnih čitanja i istraživanja nakon ispitnih rokova.

Lana i Nina: Proučavamo dionice i držimo instrukcije o financijama, a ovih se savjeta i same držimo

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

Poželim li promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, učinit ću to ovako: 

Lana: Jednom godišnje u mjesecu u kojem sam rođena mogu online promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, A, B ili C, s time da se prije trebam informirati plaćam li za to neku naknadu.

Nina: Promjena kategorije čini se vrlo jednostavnom – kako sam proučila na stranici REGOS-a, to se može obaviti jednom godišnje u mjesecu vlastitoga rođenja.

Ena i Matej: Mi znamo zašto je važno ulagati u sebe, a evo kako ćemo izdvajati novac za dobrovoljnu mirovinsku štednju

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

Moja omiljena knjiga o financijama: 

Ena: The Intelligent Investor autora Benjamina Grahama. Dojmio me se jednostavan jezik i primjeri iz stvarnog svijeta kojima autor objašnjava svoje koncepte i strategije ulaganja. Moja preporuka svim studentima koji žele naučiti više o ulaganju.

Matej: Rich Dad, Poor Dad autora Roberta Kiyosakija. Napisana na pristupačan način. Potaknula me i angažirala da razmislim o vlastitim financijskim ciljevima. Pružila mi je korisne lekcije koje možda ne bih naučio na fakultetu, a bitne su za moju budućnost.

Ivan i Juraj: Naš su svijet matematika i financije – evo što smo do sad naučili

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

Moj izvor informacija o mirovinskom sustavu: 

Ivan: Uglavnom internet i razni intervjui, odnosno podcasti. Ne postoji jedan određeni podcast koji pratim, već se više fokusiram na temu koja me zanima, a onda tražim podcaste koji su je obradili.

Juraj: Internet, web stranice kao što su REGOS, HANFA i UMFO.

Luka i Marta: Najbolji studenti Pravnog fakulteta: Ovako mi ulažemo u mirovinu

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

Kategorije mirovinskih fondova objasnili bismo kolegi studentu ovako: 

Luka i Marta: Postoje 3 kategorije (A, B, C) poredane po rizičnosti; u prvu kategoriju idu najmlađe osobe i ona je najrizičnija te donosi najviši prinos. Kategorija A namijenjena je mladima jer se kod njih očekuju prinosi tijekom dugoročnog razdoblja. Određeni postotak iz te kategorije ulaže se i u obveznice Republike Hrvatske, što pridonosi i boljem gospodarskom razvoju države. U srednju idu osobe na sredini radnog staža, a u treću, najmanje rizičnu i s najmanjim prinosom osobe na kraju radnog staža.

Renata i Luka: O financijama podučavamo učenike srednjih škola, ovo su naši ajbolji savjeti za ulaganje u budućnost 

FOTO: UMFO *Fotografije su nastale u odličnoj suradnji fotografa i nekoliko alata umjetne inteligencije

Kako bih ostvario/ostvarila maksimalni državni poticaj za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup od 99,54 EUR godišnje, svaki mjesec trebam uplatiti 55,35 EUR mjesečno. Njih svaki mjesec uštedim ovako: 

Renata: Iako nam se možda ne čini tako, smatram kako svatko od nas ima poneki trošak koji može ukloniti ili smanjiti. U mom slučaju, a vjerujem i u slučaju većine mladih, radim na tome da smanjim potrošnju na taksi službe i dostavu hrane.

Luka: Smatram kako sam većinu troškova koji mi nikako ne pridonose boljoj financijskoj budućnosti većinski i uklonio, a za poticaj izdvajam iz studentskih poslova koje odrađujem uz Klub i obaveze na fakultetu.

PITAM STRUČNJAKA 

Odgovara: dr.sc. Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Bartol: Koji su benefiti dobrovoljne mirovinske štednje?

Bejaković: Postoji više benefita dobrovoljne mirovinske štednje, a posebno su značajni državni poticaji od 15% na uplaćena sredstva u kalendarskoj godini. Osiguranik može biti u više fondova, ali navedena sredstva dobiva samo u jednom. Nadalje, svaki poslodavac može uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima i koristiti pravo na poreznu olakšicu do 796,34 eura godišnje po zaposleniku. Prinos dobrovoljnoga mirovinskog fonda, odnosno zarada koju mirovinsko društvo ostvaruje upravljajući sredstvima fonda, uvećava vrijednost imovine članova fonda. Na dobrovoljnu mirovinsku štednju niti u fazi štednje niti prilikom isplate ne plaća se porez. Nema ograničenja članstva, zdravstvenih ni dobnih – član može biti tko god to želi (članova ima koji su stariji i od 90 godina). Trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član samostalno bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Uplate nisu obvezne, one ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja, a račun se ne gasi ako na njega nije uplaćivano. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Sva uplaćena sredstva osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj. Sredstva su u cijelosti nasljedna, a jedini uvjet za korištenje sredstava je navršenih 55* godina starosti. Zaključno, to je jednostavan i povoljan način štednje, koji posredno omogućava i poboljšanje financijske pismenosti.

Iva: Postoji li neki bolji mirovinski sustav u svijetu na koji bi se Hrvatska mogla ugledati s obzirom na to da nam je populacija sve starija?

Bejaković: Gotovo sigurno ne postoji idealan mirovinski sustav u svijetu, a nikako ne bi bilo korisno jednostavno kopirati njegova rješenja. Najvažniji je element, kako navodi nobelovac Douglas North, postojanje formalnih i neformalnih institucija. Formalne su institucije ustav, statuti, običajno pravo i ostale državne odluke i propisi. One određuju politički sustav (strukturu vlasti, građanska prava), ekonomsku strukturu (imovinska prava, ugovore) i sustav prisile (zakonodavstvo, policiju). Neformalne su institucije tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene s vremenom. Neformalne institucije često se nazivaju stare vrijednosti i navike, odraz prošlosti i slično. One utjelovljuju prevladavajuće stavove i viđenja zajednice u pogledu na svijet, sakupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti. Prenošenje zakonodavnih ili organizacijskih rješenja iz jednog u drugo društvo gotovo sigurno vodi k neuspjehu jer se u pogledu mirovinskog sustava, društva (čak i u zajednici poput EU-a) jako razlikuju u stupnju gospodarskog razvoja, odnosa prema radu, tradicije dužeg ostanka u svijetu rada, spremnosti na štednju, financijske i mirovinske pismenosti i drugo. Stoga, nešto što je dobro u Švedskoj ili Finskoj, teško će biti uspješno i u Hrvatskoj. Bitno je da ne ponavljamo moguće pogreške, kao što su u Poljskoj nadležna tijela vodila vrlo slabu evidenciju o uplaćenim mirovinskom doprinosima. Najkraće, nije moguće seliti rješenja jer specifičnosti naroda su kao i karakteri osoba. Svaki je narod drugačiji. Ipak, postoje neka pravila ili društvena obilježja koja omogućavaju prosperitet. Neki su se postupci tijekom povijesti ipak pokazali kao povoljni. Narodi koji su imali veće razine štednje, usmjerenje na poduzetništvo i veći tehnološki razvoj u pravilu su bolje napredovali u odnosu na one usmjerene na potrošnju.