Kada ste zadnji puta sami sebe upitali ‘Kako si?’
Briga za sebe nije sebičnost i iznimno je važna za zdrave međuljudske odnose
Započnimo odmah jednim direktnim pristupom – kada ste posljednji put sjeli sami sa sobom i upitali se: „Kako si?“ i pritom si na to pitanje zaista iskreno odgovorili? Današnjica je toliko užurbana da smo konstantno u jednom svojevrsnom grču. Fokus na karijeru, obitelj, prijatelje i rješavanje problema koji izniknu točno u trenutku kada su najmanje poželjni oduzimaju nam energiju i živce, a u konačnici imaju efekt i na naše zdravlje. Ubrzan i moderan način života, a posebice u blagdansko vrijeme dovode do toga da se nerijetko žrtvujemo i robujemo karijeri i očekivanjima drugih. Što je svakako pohvalno u zdravoj količini, ali kada je vrijeme da se posvetimo sami sebi?
Razjasnimo jednu uobičajenu pogrešnu predodžbu od samog početka: briga o sebi nije sebičnost. Briga o sebi znači brigu kako biste mogli biti zdravi, kako biste mogli biti dobro, kako biste mogli obavljati svoj posao, kako biste mogli pomagati i brinuti se za druge te kako biste mogli učiniti sve ono što trebate i želite postići. Da, self-care iznimno je bitan za naše mentalno zdravlje kako bismo mogli i ljudima oko sebe pružiti ono najbolje od sebe. Kao što se posvećujemo poslu i obitelji, toliko je važno posvetiti se i samome sebi kako bismo postigli idealan balans. Stoga nije ni malo sebično upitati samoga sebe kako smo te poraditi na vlastitom mentalnom boljitku.
A, ako mislite kako u posljednje vrijeme sve više slušate o brizi o sebi, u pravu ste. Prema Google Trends, broj pretraživanja za izraz “self-care” više se nego udvostručio od 2015. godine do danas. A potreba za brigom o sebi je i više nego očita te u pitanju nije samo prolazni trend. Globalno govoreći, možemo slobodno kazati kako imamo epidemiju tjeskobe i depresije koju svi osjećaju, a briga o sebi dio je odgovora na to kako se svi možemo bolje nositi sa svakodnevnim stresorima.
Burnout, anksioznost, stres na poslu, napor pokušavanja držanja koraka s tempom svakodnevnog života koji je tehnologija ubrzala više nego ikad… Ljudi se osjećaju usamljenije i manje se mogu opustiti i usporiti, zbog čega se osjećaju tjeskobnije i preopterećeno čak i najjednostavnijim zadacima. A kada ne možemo pratiti korak sami sa sobom, kako možemo očekivati da budemo potpora vlastitoj okolini? Stoga je iznimno važno poduzeti korake kako bi zadovoljili svoje fizičke i emocionalne zdravstvene potrebe najbolje što možete.
Što je briga o sebi i kako je ukomponirati u svakodnevicu?
Self-care zasigurno ne znači ignoriranje okoline i obaveza, već male stvari koje mogu imati veliki utjecaj na naš život. Kako je briga o sebi postala sve popularnija, definicije su počele postajati primjenjivije na širu javnost i usmjerene su na prilagođavanje vlastitim potrebama i ispunjavanju tih potreba. Najjednostavnije rečeno, briga o sebi je sve što činite za sebe, a čini vam dobro u fizičkom i psihičkom smislu. To može biti nešto što je opuštajuće ili umirujuće, ili može biti nešto što je intelektualno ili duhovno, fizičko ili praktično ili nešto što jednostavno imate osjećaj da trebate obaviti. Prosto rečeno, brigu o sebi čine svi koraci koje poduzimate kako biste zaštitili svoje fizičko i emocionalno zdravlje na način na koji to najbolje možete učiniti.
Briga o sebi zahtijeva da provjerite sami sebe i zapitate se kako ste i što vaše tijelo traži. Neki ljudi je koriste kako bi se nosili s teškim vijestima, drugi samo kako bi održavali svoju sreću iz dana u dan. Briga o sebi ne znači isto za sve. Različiti ljudi usvojit će različite prakse self-carea, a čak se i vaša definicija može promijeniti s vremenom. Kada se redovito brinemo o sebi, sposobniji smo reagirati na stvari koje nam se događaju u životu. To je nešto što radimo kako bismo održali pozitivno blagostanje. Kada se briga o sebi redovito prakticira, dobrobiti su ogromne i čak se povezuju s pozitivnim zdravstvenim ishodima kao što su smanjenje stresa, poboljšani imunološki sustav, povećana produktivnost i veće samopoštovanje.
Vrste brige o sebi i kako započeti
Kada je u pitanju self-care, postoji nekoliko različitih kategorija. Emocionalna briga o sebi, kao što je razgovor sa samim sobom, tjedne pjenušave kupke, govorenje “ne” stvarima koje uzrokuju nepotreban stres, davanje sebi dopuštenja za stanku ili dogovaranje tjednog sastanka na kavi s prijateljem. Tjelesna briga o sebi poput davanja prioriteta spavanju, usvajanja rutine tjelovježbe koje se možete pridržavati, odabira zdrave i hranjive hrane umjesto visoko prerađene. Zatim imamo duhovnu brigu o sebi, kao što je pohađanje mise, provođenje vremena u prirodi, meditacija, uključivanje redovitih djela dobrote u vaš dan ili vođenje dnevnika zahvalnosti.
A kako započeti? Prvo odredite koje vam aktivnosti donose radost, obnavljaju energiju i uspostavljaju ravnotežu. Počnite s malim odabirom jednog ponašanja koje biste željeli uključiti u svoju rutinu sljedeći tjedan, zatim nadogradite na prakticiranje tog ponašanja svaki dan, tjedan dana. Razmislite o tome kako se osjećate i s vremenom počnite uvoditi nove rutine. Prebacite svoje misli, brige i želje na papir i počnite voditi dnevnik. Započnite svaki dan obraćajući pozornost na svoje disanje pet minuta i postavljajući ciljeve za taj dan.
Obratite više pozornosti na prehranu, jedite doručak, razmislite o tome na čemu ste zahvalni svake večeri. Isključite zvuk i notifikacije preko noći i oslobodite se gomile obavijesti. Posvetite se hobiju koji vas je oduvijek zanimao, boravite više u prirodi pa čak i ako se radilo o kratkoj šetnji. Na kraju krajeva, ako osjećate da vam je svega previše – dobro se isplačite. Izbacite emocije na način koji vama najviše odgovara, a suze nisu sramotne.
U konačnici, briga o sebi može imati pozitivan učinak na vaše zdravlje, ali zahtijeva predanost ili namjeru ulaganja u svoju dobrobit. Vrijeme je da uklonimo stigmu da je biti ljubazan prema sebi i brinuti se o sebi samopovlađivanje ili sebičnost. Važno je postići pozitivan stav prema samome sebi kako bismo uspješno mogli biti pozitivni i prema drugima. U blagdansko vrijeme, ovo je idealan način kako upravo uz takav pristup možemo biti od pomoći i potpore ljudima oko sebe. Jer ako smo zadovoljni sami sa sobom, rezultat su zdravi međuljudski odnosi. I vjerujte, niste jedini koji se nose sa silnim stresom i pritiskom.
Hrvatski Telekom je u sklopu božićne kampanje „Kako si?“ proveo nacionalno istraživanje o komunikacijskim navikama i koliko smo u kontaktu s našim bližnjima. Istraživanje je pokazalo poražavajuće podatke kako čak 50 posto ispitanika želi da ih se češće pita „Kako si?“. U istraživanju koje je provedeno na razini cijele Hrvatske, na reprezentativnom uzorku za online populaciju, sudjelovali su ispitanici između 16 i 65 godina. Nevjerojatan broj od 57 posto ispitanika nije zadovoljan svojim društvenim životom, a 45 posto mentalnim zdravljem. Također, 40 posto ispitanika želi češće komunicirati s bliskim prijateljima. Važnost imanja oslonca u drugoj osobi je uvijek prisutna, ali posebice za blagdansko vrijeme kada usamljenost postane još jača i očiglednija.
U sklopu predstavljanja rezultata, organizirana je i panel rasprava na temu „KAKO SI? nije samo obično pitanje“ u kojoj su sudjelovali renomirani stručnjaci: prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Tanja Sever iz Psihološkog centra Sever i prof.dr.sc. Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji su sa stručnog stajališta govorili o važnosti iskrene i otvorene komunikacije te pružanja podrške bližnjima kao jednog od ključnih preduvjeta za sreću, o tome kako se nositi s problemima, stresom i usamljenošću, što možemo učiniti za sebe i za druge da se osjećamo bolje te kako jedan mali poziv i razgovor mogu učiniti veliku razliku.
Stoga, poradite na sebi kako biste mogli biti od pomoći onima do kojih vam je najviše stalo. Jer sve je moguće kada smo složni i na raspolaganju jedni drugima.
