NATIVE

Ove se jeseni otkrivaju čari Zlatne Slavonije. Provjerite zašto je Požeško-slavonska županija hit destinacija sezone!


Još uvijek niste odlučili kako biste iskoristili ove zadnje trzaje babljeg ljeta koje nas još uvijek gotovo magnetično mami u prirodu koja dolaskom jeseni iz dana u dan postaje ljepša, šarenija i bogatija?

U tom vam slučaju preporučamo da posjetite Požeško-slavonsku županiju – destinaciju koja vas očekuje u svako godišnje doba i koja obiluje iznenađujuće raznolikom gastronomskom ponudom, razvijenom enološkom kulturom i bogatom ponudom sadržaja za sve one koji ovu jesen žele istražiti u pokretu!

Gastro destinacija jeseni

A kako krenuti u priču o žitnoj riznici zemlje bez da najprije krenemo s poslovičnom gostoljubivošću njenih žitelja i hranom po kojoj su nadaleko poznati? Bez obzira na to preferirate li ribu, meso ili tragate za slatkim – Požeško-slavonska županija je vaša top gastro destinacija za ovu jesen! Osobito ako ste odlučili istražiti čari tradicionalne kuhinje koja se stoljećima krčkala začinjena mnogim začinima pa ju danas zbog toga možemo nazvati oazom za zahtjevna nepca.

U ovom ćete kraju, naime, pronaći utjecaje sa svih strana pa nećete pogriješiti neovisno o tome preferirate li slano ili slatko. Zlatna Slavonija ima specijalitet za svačiji ukus – otkrijte trgance sa sirom,   tačkrle, suho kuhano meso s palentom, podolca ispod peke, specijalitete od pastrve ili čaroliju jednostavnog kruha s masti.

Kruh s masti, foto: Vedran Bošković, izvor: TZ PSŽ

O glasovitom slavonskom fiš paprikašu ne moramo pretjerano govoriti. Idealni je spoj svježine riječne ribe, provjereno bogatog okusa i stoljetne tradicije s daškom paprene ljubavi. Svaka kuća, ima vlastiti recept za najbolji fiš, a na vama je jedino da se prepustite gostoljubivosti svojih domaćina i pronađete lonac koji će najbolje odgovarati upravo vašem nepcu. Izbora vam neće faliti!

Fiš paprikaš, foto: Vedran Bošković, izvor: TZ PSŽ

I kad smo već kod tradicije onda nikako ne bismo trebali zaobići niti čobanac  koji će bez svake sumnje oduševiti čak i najveće mesojede među gurmanima. Osim toga, kad ste već ovdje, iskoristite priliku i za domaću sarmu. Dolaze nam ipak hladniji dani, a slavonske su spretne ruke oduvijek najvještije spravljale te slasne zamotuljke!

Nepoznati aduti slavonske kuhinje

Možda pak želite svoj izlet u Požeško-slavonsku županiju iskoristiti kako biste upoznali neke nove recepte iz bogate riznice tradicionalnih slavonskih kuharica. U tom vam slučaju svakako preporučamo vinogradarski ćevap koji se i danas priprema po tradicionalnoj recepturi koja se s ponosom prenosila s koljena na koljeno. Riječ je o specijalitetu požeške kuhinje u kojem se kombiniraju samo najkvalitetnije svinjsko i juneće meso, koje se marinirano i nanizano na ražnju peče umotano u svinjsku ili teleću potrbušnu maramicu u kojoj se na laganoj vatri u okusu sljubljuje sa sušenom slaninom i crvenim lukom, ovaj ćevap koji to zapravo nije.

Vinogradarski ćevap, foto: Vedran Bošković, izvor: TZ PSŽ

Osim toga, ponude li vam vaši domaćini odrezak Barun Trenk, nikako nemojte propustiti priliku za uživanje u ovoj delikatesi kontinentalne kuhinje. Ovaj odrezak od telećeg ili svinjskog mesa punjen kulenom, kuhanim jajima i ajvarom te pirjan na crvenom luku s umakom od gljiva podsjetit će vas na to zašto se u Slavoniji kalorije ne broje!

Odrezak Barun Trenk, foto: Vedran Bošković, izvor: TZ PSŽ

Priču o nepoznatim biserima iz slavonskih kuharica teško bismo zaključili bez da spomenemo jela koja u tom kraju uživaju itekako veliki kulturni značaj. Za početak je tu cicvara, ogledni primjerak slavonskog mentaliteta pretočenog u hranu, spoj jednostavnosti i neprikosnovene kulture uživanja. Cicvara se u slavonskim kućama, oduvijek tradicionalno spremala za goste, ali i za zetove pa se u narodu onima koji su se posvađali s punicom, rugalo rečenicom “ne’š se ti najest’ cicvare!”

Bogati vinorodni kraj

A čak ni najbolja hrana ne bi bila toliko slasna da ju u stopu ne prati vrhunska vinska kapljica! Jeste li znali da Zlatna Slavonija leži na 45.3 paraleli koja se osim kutjevačkim vinogorjem proteže i kroz neka od vinorodno najznačajnijih područja na svijetu kao što su to Istra, Piemont, Val du Rhone, Bordeaux ili Oregon? Zato svakome tko cijeni vrhunsku kapljicu, predlažemo da posjeti vinarije i kušaonice vina, prošeće vinogradima i ponese sa sobom suvenir vinograda pretočen u boce. U vinarijama se možete upoznati s tradicijom proizvodnje vina, brojnim vinskim pričama i kušati široku vinsku paletu bijelih, crnih i rose vina. Ono što garantira kvalitetu vina iz  ovih vinograda njihova je lokacija, izloženost suncu, mikroklimatski uvjeti i tlo. Sve su to faktori koji utječu na kvalitetu ploda, a time i vinske kapljice koje se rado nađu na stolu Slavonaca.

Foto: Siniša Uštulica, Izvor: TZ PSŽ

Slavonska su vina nadaleko poznata po svojoj kvaliteti, a neka od najboljih pronaći ćete u enološkoj perjanici Zlatne doline – Kutjevu. Riječ je o vinogradarskom mjestu koje tradiciju proizvodnje vrhunskih vina njeguje još od 13. stoljeća i to, pazite sad, zahvaljujući redovnicima poznatijima kao bijeli fratri koji su 1232. godine osnovali opatiju Honesta de Gotho i započeli s uzgojem vinove loze te proizvodnjom vina.

Na tom se mjestu danas nalazi i čuveni kutjevački podrum, inače najstariji vinski podrum u ovom dijelu Europe koji se može pohvaliti s gotovo 800 godina neprekinute vinske proizvodnje. Ova nekadašnja isusovačka rezidencija, sada obnovljeni Dvorac Kutjevo, pripada najljepšim spomenicima bogate kulturne baštine Slavonije, a njegovi zidovi, prema lokalnim legendama, čuvaju tajne strastvene zabranjene ljubavi koja se u 18. stoljeću odigrala između carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka. Oni su, navodno, upravo u kutjevačkom podrumu u centru Kutjeva punih sedam dana proveli uživajući u ljubavnoj moći kutjevačkog vina.

Područje županije podijeljeno je na čak tri vinogorja – Vinogorje Kutjevo, Vinogorje Požega-Pleternica i Vinogorje Pakrac na kojima se nalazi 60-ak turističko-ugostiteljskih subjekata. Nude i bogatu gastronomsku ponudu, smještaj, mogućnost upoznavanja prirodnih ljepota te brojne rekreacijske sadržaje. Stoga, kad dođete u Požeško-slavonsku županiju, iskoristite priliku i priuštite si uživanje u kušanju slavonskih vina u bilo kojoj od brojnih poznatih vinarija čija se zvučna vina redovito nalaze na svakoj ozbiljnijoj vinskoj karti.

Svakako najpoznatije vino ovoga područja je graševina koja nastaje od istoimene sorte grožđa, a kojoj posebno gode položaji na obroncima Zlatne doline. Graševina je među žiteljima Zlatne doline toliko popularna da joj se u čast čak svake godine u Kutjevu održava Festival graševine, a u istom gradu čak i glavni trg nosi naziv Trg graševine, a u obližnjem mjestu Vetovu postoji nogometni klub HNK Graševina.

No, osim nadaleko poznate kutjevačke graševine svakako bismo vam preporučili da svoje nepce upoznate s čarobnim rapsodijama okusa koje se kriju u sortama kao što su to rizling rajnski, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac, chardonnay ili muškat od bijelih te merlot, zweigelt, frankovka, syrah, cabernet sauvignon i cabernet franc od crnih. Za one zahtjevnije, pronaći će se u Zlatnoj Slavoniji i poneki rosé, a tu su svakako i pjenušava vina koja su sve češće u ponudi vinarija i ugostiteljskih objekata. Jedno od poznatijih je rose pjenušavo vino koje se proizvodi od grožđa sorte pinot crni.

Foto: Siniša Uštulica, Izvor: TZ PSŽ

Uživajte u pokretu

Upravo nas to dovodi i do sljedećeg aduta kojim Požeško-slavonska županija mami svoje goste – odmora u pokretu. Zlatna Slavonija je, naime, unatoč široko rasprostranjenom mišljenju, mnogo više od ravnice. Požeško-slavonska županija je optimalni spoj ravničarskog kraja i pitoresknih brežuljaka kojima krivudaju ceste kao stvorene za istraživanje u pokretu. Stotine kilometara pitomih sceničnih pejzaža samo čekaju da otkrijete njihove ljepote!

Najatraktivnija dionica pleterničkog kraja je Cesta ruža i vina. Ova je cesta dugačka 3.5 kilometara, što ju čini idealnom i za šetače, a najljepša je upravo u ovo doba kada se grozdovi nižu poput zlatnih dukata. Osim toga, očarat će vas i pogledi s brda Starac, koji slove za najljepše u kraju.

Cesta ruža i vina, izvor: TZ Požeško-slavonske županije

Ovdje se nalazi i brdo Klikun koje je svoje ime dobilo po Madame Clicquot, francuskoj dami udanoj za sina slavnog proizvođača šampanjca Clicquota koja je nakon dolaska u Slavoniju, u pleternički kraj po poznate hrastove bačve od čuvenog hrasta lužnjaka za barrique bačve, poklonila nekoliko sadnica vinskih sorti lokalnim vinogradarima iz kojih je kasnije nastala poznata sorta „Klikun“, vino karakteristične zelenkaste boje.

Zlatna Slavonija nudi bogatu gastronomsku ponudu, raznoliki smještaj po vašem ukusu, mogućnost upoznavanja prirodnih ljepota te brojne rekreacijske sadržaje koje možete istražiti pješice, biciklom, kočijom ili vlakićem. Sigurni smo da nećete pogriješiti bez obzira na koju se opciju iz širokog spektra ponude lokalnih ugostitelja odlučili! Dođite i stvorite uspomene i trenutke za pamćenje!