Nepoznati aduti slavonske kuhinje
Možda pak želite svoj izlet u Požeško-slavonsku županiju iskoristiti kako biste upoznali neke nove recepte iz bogate riznice tradicionalnih slavonskih kuharica. U tom vam slučaju svakako preporučamo vinogradarski ćevap koji se i danas priprema po tradicionalnoj recepturi koja se s ponosom prenosila s koljena na koljeno. Riječ je o specijalitetu požeške kuhinje u kojem se kombiniraju samo najkvalitetnije svinjsko i juneće meso, koje se marinirano i nanizano na ražnju peče umotano u svinjsku ili teleću potrbušnu maramicu u kojoj se na laganoj vatri u okusu sljubljuje sa sušenom slaninom i crvenim lukom, ovaj ćevap koji to zapravo nije.

Vinogradarski ćevap, foto: Vedran Bošković, izvor: TZ PSŽ
Osim toga, ponude li vam vaši domaćini odrezak Barun Trenk, nikako nemojte propustiti priliku za uživanje u ovoj delikatesi kontinentalne kuhinje. Ovaj odrezak od telećeg ili svinjskog mesa punjen kulenom, kuhanim jajima i ajvarom te pirjan na crvenom luku s umakom od gljiva podsjetit će vas na to zašto se u Slavoniji kalorije ne broje!

Odrezak Barun Trenk, foto: Vedran Bošković, izvor: TZ PSŽ
Priču o nepoznatim biserima iz slavonskih kuharica teško bismo zaključili bez da spomenemo jela koja u tom kraju uživaju itekako veliki kulturni značaj. Za početak je tu cicvara, ogledni primjerak slavonskog mentaliteta pretočenog u hranu, spoj jednostavnosti i neprikosnovene kulture uživanja. Cicvara se u slavonskim kućama, oduvijek tradicionalno spremala za goste, ali i za zetove pa se u narodu onima koji su se posvađali s punicom, rugalo rečenicom “ne’š se ti najest’ cicvare!”
Bogati vinorodni kraj
A čak ni najbolja hrana ne bi bila toliko slasna da ju u stopu ne prati vrhunska vinska kapljica! Jeste li znali da Zlatna Slavonija leži na 45.3 paraleli koja se osim kutjevačkim vinogorjem proteže i kroz neka od vinorodno najznačajnijih područja na svijetu kao što su to Istra, Piemont, Val du Rhone, Bordeaux ili Oregon? Zato svakome tko cijeni vrhunsku kapljicu, predlažemo da posjeti vinarije i kušaonice vina, prošeće vinogradima i ponese sa sobom suvenir vinograda pretočen u boce. U vinarijama se možete upoznati s tradicijom proizvodnje vina, brojnim vinskim pričama i kušati široku vinsku paletu bijelih, crnih i rose vina. Ono što garantira kvalitetu vina iz ovih vinograda njihova je lokacija, izloženost suncu, mikroklimatski uvjeti i tlo. Sve su to faktori koji utječu na kvalitetu ploda, a time i vinske kapljice koje se rado nađu na stolu Slavonaca.

Foto: Siniša Uštulica, Izvor: TZ PSŽ
Slavonska su vina nadaleko poznata po svojoj kvaliteti, a neka od najboljih pronaći ćete u enološkoj perjanici Zlatne doline – Kutjevu. Riječ je o vinogradarskom mjestu koje tradiciju proizvodnje vrhunskih vina njeguje još od 13. stoljeća i to, pazite sad, zahvaljujući redovnicima poznatijima kao bijeli fratri koji su 1232. godine osnovali opatiju Honesta de Gotho i započeli s uzgojem vinove loze te proizvodnjom vina.
Na tom se mjestu danas nalazi i čuveni kutjevački podrum, inače najstariji vinski podrum u ovom dijelu Europe koji se može pohvaliti s gotovo 800 godina neprekinute vinske proizvodnje. Ova nekadašnja isusovačka rezidencija, sada obnovljeni Dvorac Kutjevo, pripada najljepšim spomenicima bogate kulturne baštine Slavonije, a njegovi zidovi, prema lokalnim legendama, čuvaju tajne strastvene zabranjene ljubavi koja se u 18. stoljeću odigrala između carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka. Oni su, navodno, upravo u kutjevačkom podrumu u centru Kutjeva punih sedam dana proveli uživajući u ljubavnoj moći kutjevačkog vina.
Područje županije podijeljeno je na čak tri vinogorja – Vinogorje Kutjevo, Vinogorje Požega-Pleternica i Vinogorje Pakrac na kojima se nalazi 60-ak turističko-ugostiteljskih subjekata. Nude i bogatu gastronomsku ponudu, smještaj, mogućnost upoznavanja prirodnih ljepota te brojne rekreacijske sadržaje. Stoga, kad dođete u Požeško-slavonsku županiju, iskoristite priliku i priuštite si uživanje u kušanju slavonskih vina u bilo kojoj od brojnih poznatih vinarija čija se zvučna vina redovito nalaze na svakoj ozbiljnijoj vinskoj karti.
Svakako najpoznatije vino ovoga područja je graševina koja nastaje od istoimene sorte grožđa, a kojoj posebno gode položaji na obroncima Zlatne doline. Graševina je među žiteljima Zlatne doline toliko popularna da joj se u čast čak svake godine u Kutjevu održava Festival graševine, a u istom gradu čak i glavni trg nosi naziv Trg graševine, a u obližnjem mjestu Vetovu postoji nogometni klub HNK Graševina.
No, osim nadaleko poznate kutjevačke graševine svakako bismo vam preporučili da svoje nepce upoznate s čarobnim rapsodijama okusa koje se kriju u sortama kao što su to rizling rajnski, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac, chardonnay ili muškat od bijelih te merlot, zweigelt, frankovka, syrah, cabernet sauvignon i cabernet franc od crnih. Za one zahtjevnije, pronaći će se u Zlatnoj Slavoniji i poneki rosé, a tu su svakako i pjenušava vina koja su sve češće u ponudi vinarija i ugostiteljskih objekata. Jedno od poznatijih je rose pjenušavo vino koje se proizvodi od grožđa sorte pinot crni.

Foto: Siniša Uštulica, Izvor: TZ PSŽ