NATIVE

Ovo je desetljeće označilo početak svijeta u kojem živimo danas


a gotovo je nevjerojatno što neki od predvodnika promjene svijetom vladaju još i danas!

 

Kad se prisjetimo 50-ih godina prošloga stoljeća prva stvar koja će većini pasti na um je začetak baby boom generacije. Bilo je to vrijeme prvog poslijeratnog vala slobode koji se, između ostaloga, očitovao u rekordnom broju novorođene djece i to diljem kugle zemaljske. Tik nakon toga povjesničari će, vodeći se za važnošću događaja koji će oblikovati svijet i daleko nakon ovog desetljeća, isticati početak Hladnog rata, ali i početak za borbu za ljudska i ženska prava koja će svoju kulminaciju pronaći u desetljeću koje će uslijediti.

I dok je Jugoslavija pod Titom bilježila zavidni ekonomski zamah te tražila svoje mjesto među Nesvrstanima, Amerika je bez svake sumnje bila nacija koja je uvelike oblikovala tekovine 50-ih godina prošloga stoljeća – i to ne isključivo kao vodeća vojna sila na svijetu. Zasigurno ste čuli za američki san. I premda ideja o njemu postoji oduvijek, konture i vizuali kakvim ga znamo danas oblikovali su se upravo tih godina. 

Štoviše, čak je i prepoznatljivi dizajn koji datira iz tog razdoblja još uvijek sinonim i pop-kulturalna referenca koja će na zauvijek podsjećati na to činjenicu što su upravo 50-e obilježile ultimativni uspon građanske klase i ideju sreće ukalupljene u kućicu omeđenu bijelom drvenom ogradom, idilu sretne obitelji koja živi u izobilju i tehnološki napredak koji se zavukao u naše domove.

Vladari koji su obilježili povijest

Kraljica koju danas poistovjećujemo s Engleskom – Elizabeta II., kao i jednom od najdugovječnijih vladarica koje su ikad sjedile na nekom prijestolju, u tom je desetljeću preuzela ulogu koju vrlo suvereno igra još i danas. S druge strane, jedna je druga velika svjetska sila otprilike istovremeno ostala bez čovjeka koji je odigrao značajnu ulogu u raspodjeli globalne moći. Staljin je, naime, preminuo 1953. godine što je ujedno označilo i kraj posljednjoj velikoj diktaturi u zapadnoj civilizaciji. S druge strane, Fidel Castro, jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih komunista na svijetu, tih je godina preuzeo kormilo na Kubi.

Usmjerimo li pak pogled nešto bliže, prema svom neposrednom susjedstvu, onda ćemo zasigurno kao jedan od povijesnih trenutaka izdvojiti i mađarsku borbu protiv opresije s Istoka koja će u čitavom susjedstvu ostaviti dalekosežne posljedice čiji će se puni razmjeri krenuti osjećati tek puna četiri desetljeća nakon ovog revolucionarnog događaja. 

Velika borba za svemir

S pozitivne strane, 50-e su godine označile i eru velikih znanstvenih otkrića, a vjerojatno najznačajnije je bilo ono strukture DNA bez koje razvoj brojnih suvremenih znanosti, uključujući medicinu ne bi bio čak ni pojmljiv. Osim toga, sredina prošloga stoljeća bila je obilježena i velikom borbom za osvajanje svemira, a lansiranje ruskog satelita Sputnjika iz 1957. godine zasigurno se može nazvati prekretnicom u povijesti čovječanstva.

Uzmemo li pak u obzir činjenicu da se službenim početkom Europske unije smatra 1958. godina, kad je ustoličeno zajedničko europsko tržište, današnja Europa itekako ima razloga slaviti ingeniozno vizionarstvo svojih onodobnih čelnika budući da su na noge postavili ideju koja će jednom od povijesno najzaraćenijih kontinenata donijeti dugoročni mir i blagostanje.

Uzavrela umjetnička scena

Kad je riječ o pop-kulturalnim trenucima, onda zasigurno moramo spomenuti činjenicu što 50-e godine prošloga stoljeća predstavljaju početak ere televizije budući da je to bilo desetljeće u kojem je TV i službeno preuzeo primat dominantnog masovnog medija čije vrijeme traje dulje od bilo kojeg drugog suvremenog medija te se ovaj decenij iz istog razloga kiti epitetom zlatne ere televizije s dugovječnim serijama poput Zone sumraka u kojoj još i današnje generacije uživaju jednako kao ljudi prije 70 godina.

Bilo je to ujedno i vrijeme velikih filmskih zvijezda. Filmskim su platnom u to vrijeme vladale veličine poput Johna Waynea, Deana Martina, Marlona Branda, Grace Kelly, Elizabeth Taylor i, vjerojatno, najpopularnije ikone toga vremena – Marilyn Monroe.

Umjetničkom scenom su istovremeno žarili i palili Jackson Pollock, Willem de Kooning i Andy Warhol, dok su lice i naličje glazbe zauvijek promijenile nezaboravljene zvijezde poput Elvisa Preslyja, Buddyja Hollyja i Johnnyja Casha.