NATIVE

Stiglo je proljeće, a s njim i proljetne alergije – Kako ih ublažiti?


Suzne oči, curenje nosa i kihanje tipični su simptomi koji već s prvim danima proljeća počinju mučiti sve koji pate od alergije. Alergijske bolesti i njihova pojava unazad nekoliko desetljeća značajno rastu pa danas možemo reći kako se radi o bolesti modernog doba.  Na sreću, suvremene i odgovarajuće terapije lijekovima postoje, no one se svode isključivo na ublažavanje simptoma, pa je dobro preventivno djelovati na jačanje imunološkog sustava zdravom prehranom.

Zdrav i uravnotežen imunosni sustav jedan je od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka, a upravo poremećaj u njegovu radu može razviti mnoge bolesti i zdravstvene smetnje poput alergije. Ono što je iznimno važno u nadolazećem periodu je pripremiti organizam na sezonu cvjetanja alergenih biljaka, a sada je idealno vrijeme, dok priroda još koliko toliko miruje jer što jači imunitet imate, to je veća šansa da ćete proći s manjim simptomima. Istražili smo koje namirnice pozitivno utječu na jačanje imuniteta i čega bi na proljetnom meniju trebalo biti za jest i piti u izobilju!

Najčešći alergeni

Trave

Breze

Ambrozija

Čempresi

Trave (Poaceae)

Trave su zbog brojnosti vrsta i široke rasprostranjenosti glavni izvor visoko alergenog peluda. Razdoblje cvatnje trava je vrlo dugo, od travnja do rujna. Vrhunac peludne sezone je u svibnju uz vrlo visoke koncentracije. Pelud trava uzročnik je alergijskih reakcija u vrlo velikom broju slučajeva. Povezuje se alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, kivi, dinju, naranču i celer.

Breze (Betula sp.)

Breza je vrlo prilagodljiva i široko rasprostranjena vrsta. Proizvodi najalergeniji pelud iz skupine drveća. Breza cvate krajem ožujka i početkom travnja te vrlo brzo doseže visoke koncentracije. Nakon razdoblja visokih koncentracija, ovisno o meteorološkim uvjetima, zadržava se u niskim koncentracijama u zraku najčešće do kraja svibnja. Često se sadi kao ukrasna drvenasta biljka u gradovima. Preporuča se poseban oprez osobama alergičnim na pelud breze

Ambrozija (Ambrosia sp.)

Ambrozija je korovna, vrlo invazivna, uvezena biljka. Proizvodi velike količine peluda (8 milijuna peludnih zrnaca tijekom 5 sati), koji je ujedno i jedan od najjačih prirodnih alergena. Ambrozija cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže u razdoblju od sredine kolovoza do početka rujna. Koncentracija od 20-30 peludnih zrnaca u m3 zraka dovoljna je da izazove simptome alergijske reakcije.

Čempresi (Cupressaceae)

Čempresi su velika porodica zimzelenih drvenastih biljaka: čempresa, borovice i tuja. Široko su rasprostranjeni po Hrvatskoj, posebno na Jadranu. Proizvode pelud u velikim količinama, umjerenoga alergijskog potencijala. U kontinentalnim krajevima, ovisno o meteorološkim uvjetima, pelud čempresa je prisutan u zraku najčešće do kraja lipnja, a na Jadranu kroz cijelu godinu

Kada razmišljamo o jačanju imuniteta, većini nas na pamet prvo padaju različiti vitamini koje uglavnom unosimo kroz voće, povrće ili kao dodatak prehrani. Međutim ono što zanemarujemo je činjenica da je za jak imunitet zapravo najzaslužniji naš gastrointestinalni trakt kroz koji prolazi sve što unesemo u organizam. Čak otprilike 70 posto naših imunosnih stanica se nalazi u crijevima pa se upravo iz tog razloga sve više ističe uloga probiotika u poboljšanju imuniteta jer stabilizacija sastava crijevne mikroflore povećava otpornost na potencijalne patogene bakterije.

Iako se probiotici najčešće povezuju s problemima kao što su crijevne viroze ili sindrom iritabilnih crijeva, njihova uloga je daleko veća. Probiotici su zapravo dobre bakterije odnosno živi mikroorganizmi koji utječu na ravnotežu crijevne flore i sprječavaju njezino narušavanje. Osim kod spomenutog, probiotici naravno utječu i na probavu i ubrzanje metabolizma, ali pomažu i kod atopijskog ekcema, reduciraju kolesterol i smanjuju masnoće u tijelu, pozitivno djeluju na rad srca te općenito predstavljaju iznimnu korisnost za jačanje obrambenog mehanizma našeg tijela.

Suvremeni ubrzan način života često nam nameće brzinske, „nezdrave“ navike u prehrani i neizbježni stres uslijed kojeg imunitet slabi, pa je to dodatan razlog zašto bismo osim raznolike, cjelovite prehrane bogate zelenim povrćem, voćem i povrćem u svakodnevicu bismo trebali uvrstiti probiotičke namirnice koje će nadoknadit dobre bakterije. Dakle, uz vitamine, probiotici i prebiotici izvrsna su podrška imunitetu, a oni prirodni su i lako dostupni, u jogurtu s kojim možete napraviti super ukusan doručak ili užinu i tako svakodnevno osigurati tijelu ključne sastojke za snažan imunitet bez alergije.

Probiotike najčešće nalazimo u fermentiranim mliječnim proizvodima, kao što je ‘z bregov Fortia koja sadržava kulturu Lactobacillus casei, L. casei 431®, i osigurava 108 dobrih bakterija u samo 1 ml proizvoda. Dodatak inulina, neprobavljivog vlakna, dodatno potiče rast i aktivnost dobrih bakterija pa u jedan obrok ‘z bregov Fortije od 330 g osigurava čak 50 % preporučenog dnevnog unosa vitamina A i D3, neophodnih za normalno funkcioniranje imunološkog sustava što ga čini prirodnim čuvarom imuniteta i moćnim saveznikom u proljetnoj sezoni alergija i proljetnih prehlada.

Također, blagodati redovitog unosa probiotika Fortia obuhvaćaju i prevenciju alergijskih simptoma i reakcija koje njegovom svakodnevnom konzumacijom možete izbjeći ovog proljeća! Fortia probiotički jogurt osim u natur varijanti dolazi i u voćnim okusima višnje, zatim voćnim kombinacijama jagoda-grožđe-crni ribiz i borovnica-bazga te sa žitaricama. Za ljubitelje smoothija, preporučujemo i potpuni voćni obrok Fortia Smoothie u 4 prefine kombinacije voća, povrća i žitarica: ananas-banana-kokos, višnja-banana-nar-cikla, kruška-banana-kivi-špinat i šljiva-jabuka-smokva-zob.

 

Način i stil života, kao i ono što jedemo i pijemo, u velikoj mjeri utječe na opće stanje našeg imuniteta, kao i na njegovo jačanje te slabljenje, a neuravnoteženost zdravih bakterija u organizmu glavni je razlog povećanja alergija koje muče sve veći broj populacije. Osim liječenja u olakšavanju simptoma proljetnih alergija, ne zaboravite izuzetnu važnost preventive. Trk po Fortiu i protresi za proljeće bez alergije!

Pitali smo nutricionista kako na prirodan način podići imunitet

 

Savjeti stručnih osoba uvijek dobro dođu, kao i njihove upute kako u svaki obrok ubaciti ono što je najbolje za naš organizam

Proljeće je godišnje doba koje nas sve iznimno veseli. Priroda se budi, dani su topliji i duži, ali mi smo često nespremni na spomenute promjene. Takozvani proljetni umor, psihička ili fizička malaksalost, bezvoljnost pa i podložnost prehladama, samo su neki od znakova s kojim se susrećemo u ovo doba godine, a svi upućuju na činjenicu kako je naš imunitet narušen. Zima sa sobom nosi manjak kretanja i unos teže, masnije hrane, što uz nedovoljan unos voća i povrća uzrokuje neuravnoteženu crijevnu mikrofloru i spomenute simptome koji na prijelazu ovih godišnjih doba najviše dolaze do izražaja.

Kad tome dodamo nedostatak izlaganja suncu u proteklim tmurnim mjesecima i nemogućnost stvaranja vitamina D, jasno je zašto nas se velika većina susreće s istim problemom. Kako bi naše tijelo što bezbolnije i lakše prihvatilo vanjske utjecaje i promjene koje ga očekuju, važno je okrenuti se uravnoteženoj prehrani i nadoknaditi dobre bakterije u probavnom traktu kako bi cijeli imunosni sustav mogao nesmetano funkcionirati.

Stjecanje imuniteta je sposobnost organizma da se obrani od zaraza, infekcija i raznih bolesti, pa iako svatko od nas ima određeni imunitet, dali nešto jači ili slabiji, važno ga je dodatno pojačati, pogotovo ako vam k tome i vlastito tijelo šalje signale za pomoć. Slab imunitet u nekim slučajevima dolazi kao posljedica prehrane koja sadržava masti i prerađevine, velike količine šećera i ugljikohidrata, pa ovo vrijeme treba iskoristiti za nove početke, poticanje životne energije i jačanje imuniteta s mikronutrijentima koji već dokazano imaju tu ulogu.

Proizvodi u kojima nalazimo takve kulture su primarno fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta pa tako njegovim redovnim unosom potrebne dobre bakterije možemo jednostavno unijeti u organizam. Ono što nutricionistica naglašava, je činjenica kako nisu svi jogurti probiotici, a da biste to saznali provjerite deklaraciju sastojaka. Ono što vam je potrebno za jači imunitet, a uključuje probiotike, prebiotike i vitamine ključne za zaštitu od infekcija prisutno je u funkcionalnom jogurtu ‘z bregov Fortia. Naime, on sadrži dobre bakterije L.casei, inulin koji potiče njihov rast i aktivnost te vitamine A i D3 za optimalnu funkciju imunosnog sustava. Jedan obrok od 330 g osigurava čak 50 % preporučenog dnevnog unosa vitamina A i D3, a s ovim jogurtom ugodnog, blagog okusa možete pripremiti niz ukusnih i zdravih obroka bilo za doručak ili užinu te tako svakodnevno osigurati svom tijelu sve što je potrebno za jačanje i očuvanje imuniteta.

Primjerice, jogurtom možete zamijeniti visoko kalorične već gotove preljeve ili umake za salatu te tako smanjiti nepotrebne kalorije i zamijeniti nutricionistički prazne namirnice i sastojke, Fortiom koja ima dodatnu prednost probiotika. Također se izvrsno uklapa u doručak pa se može jesti sam ili u kombinaciji s dodatnim hranjivim namirnicama poput cjelovitih žitarica, orašastih plodova ili voća.

Jedan od jednostavnijih recepata koji će se uklopiti u svačiju rutinu, a osigurati optimalnu funkciju imunosnog sustava donosimo u nastavku!

Namirnice kojima osnažujemo svoj imunitet

Borovnice

Fermentirani mliječni proizvodi

Svježa crvena paprika

Sjemenke bundeve i suncokreta

Borovnice

Borovnice obiluju bioflavonoidima, spojevima snažnih antioksidativnih i protuupalnih svojstava koji pomažu u obrani dišnih organa od infekcija. Također, pune su vitamina B2, C i E, sadrže mangan te topiva i netopiva vlakna.

Fermentirani mliječni proizvodi

Proizvodi kao što su jogurt i kefir uravnotežuju crijevnu mikrofloru i na taj način preventivno djeluju na zdravlje našeg organizma. Naša crijeva nisu samo organ za probavu već i najvažniji obrambeni organ koji jača naš imunitet.

Svježa crvena paprika

Svježa crvena paprika sadrži dvostruko više vitamina C od razvikanih agruma, a istovremeno, njezinom konzumacijom izbjegavate šećere kojima obiluje voće. Također je bogata poznatim antioksidansom, beta karotenom.

Sjemenke bundeve i suncokreta

Sjemenke suncokreta su odličan izvor vitamina E i B1, bakra, mangana, kalcija, magnezija i željeza. Sjemenke bundeve su izvor proteina i vlakana, obiluju i magnezijem, fosforom, manganom, triptofanom, željezom, imaju dosta bakra, cinka i vitamina K. U odnosu na druge namirnice, sjemenke suncokreta i bundeve cjenovno su izuzetno dostupne.

Doručak s Fortiom

Sastojci:

  • ‘z bregov Fortia jogurt ili Fortia smoothie po izboru
  • 1-2 žlice meda
  • zobene pahuljice
  • svježe voće po izboru

Priprema:

Omiljeni ‘z bregov Fortia jogurt ili smoothie ulijte u zdjelicu te dodajte med i zobene pahuljice, a zatim dodajte svježe voće po izboru – npr. šumsko voće, jabuku, banane ili šljive. Potom sve zajedno izmiješajte i krenite puni energije u novi dan!

Užina i slatki desert s Fortiom

Sastojci:

  • Fortia smoothie po izboru
  • 1-2 naranče
  • 1-2 žlice meda
  • Sušeno voće po izboru
  • Orašasti plodovi/čips od kokosa

Priprema:

Iscijedite naranču kako biste dobili sok, a sušeno voće narežite na manje komade.

Narezano voće prelijte narančinim sokom i medom te ostavite da malo odstoji kako bi se upilo.

Zatim na voće dodajte Fortia smoothie, promiješajte te po želji posipajte orašastim plodovima ili čipsom od kokosa. Smjesu možete staviti u frižider kako bi se ohladila te konzumirati kao osvježavajuću užinu ili slatki, zdravi desert!

Ako ste u stisci s vremenom i nemate previše vremena za isprobavanje gore navedenih recepata, a želite potpuni i brzi on-the-go voćni obrok obogaćen dobrim bakterijama, Vindija je za vas već pripremila četiri ukusne kombinacije okusa: ananas-banana-kokos, višnja-banana-nar-cikla, kruška-banana-kivi-špinat i šljiva-jabuka-smokva-zob.

Vrijeme je da pojam bakterija dobije pozitivno značenje!

Nisu sve bakterije loše! Postoje i one koje su od ključne važnosti za funkcioniranje organizma

Riječ bakterija jedan je od onih pojmova koji na sami spomen u nama budi negativan osjećaj i značenje, a u skladu s time ga i povezujemo s lošim i negativnim posljedicama poput bolesti i njihovih uzročnika. To što nam stvara nepoželjnu konotaciju, zapravo bi trebalo biti suprotno, jer su bakterije povezane s nizom dobrih i pozitivnih učinaka na zdravlje. Neke od njih su direktno zaslužne za očuvanje i jačanje imuniteta, odnosno svaki poremećaj njihove ravnoteže može biti povezan s narušavanjem funkcije cijelog organizma.

U tijelu postoji čak 10 puta veći broj bakterijskih stanica nego što je naših vlastitih, a
nastanjuju različite dijelove poput dišnog ili urogenitalnog sustava dok se većina nalazi u
gastrointestinalnom traktu gdje živi oko 100 milijuna živih bakterija, o čijoj ravnoteži ovisi zdravlje čovjeka. Takve bakterije, s pozitivnim utjecajem na naš organizam nazivamo „dobre bakterije“ ili probiotici, a u probavnom sustavu gdje žive, čine zajednicu mikroorganizama poznatiju kao crijeva mikroflora.

Probiotici su žive kulture „dobrih bakterija“ odgovorne za normalnu funkciju crijeva

U današnje vrijeme, užurbani i stresni način života jedan je od najčešćih uzroka poremećaja crijevne mikroflore, stoga spoznaja o važnosti i utjecaju probiotika na zdravlje postaje sve prisutnija. Brojna su znanstvena istraživanja otkrila kako dobre bakterije mogu pozitivno utjecati i poboljšati imunitet, probavu, funkciju mozga i brojne druge fiziološke procese, a samim time i smanjiti rizik od mnogih bolesti. S druge strane, disbalans ravnoteže crijevne mikroflore može rezultirati brojnim probavnim poremećajima i bolestima.

U trenutku kad prevladaju „loše bakterije“, u tijelu dolazi do negativnih posljedica koje se
manifestiraju kroz nadutost, grčeve, usporenu probavu, proljev te potencijalni nastanak
autoimunih i alergijskih bolesti pa je zato zdrava i uravnotežena crijevna mikroflora od
iznimne važnosti za održavanje zdravlja. Na njezinu ravnotežu može utjecati stres kao i
uzimanja lijekova, posebice antibiotika te razni aditivi iz prehrambenih namirnica. Tada
narušenoj crijevnoj flori trebaju probiotici odnosno „dobre bakterije“ kako bi se uspostavila ravnoteža uzrokovana napadom onih „loših bakterija“.

Dobre bakterije će omogućiti crijevima da obnove mikrofloru koja će dalje samostalno
obavljati vitalnu funkciju, a ako ih nema dovoljno potrebno im je pojačanje i dodatan unos.

Probiotike najlakše možemo unijeti u obliku hrane koji će tim putem svoju ulogu izvršavati na prirodan način.

‘zbregov Fortia sadrži dobre bakterije L.CASEI 431 ® i vitamine A i D3

Probiotike možemo pronaći u brojnim funkcionalnim proizvodima, a najviše se koriste u
fermentiranim mliječnim proizvodima. Jogurt je jedan od najboljih izvora probiotika koji se proizvodi od mlijeka fermentiranog uz pomoć dobrih bakterija. Iz tog razloga ga povezujemo s mnogim benefitima za zdravlje, od očuvanja kostiju do regulacije krvnog tlaka te kod ublažavanja simptoma iritabilnog crijeva.

Probiotici, prebiotici i vitamini ključni za zaštitu od infekcija koji će osigurati zdravu i
uravnoteženu crijevnu mikrofloru nalaze se u funkcionalnom jogurtu 'zbregov Fortia koji sadrži dobre bakterije L.casei, inulin koji potiče njihov rast i aktivnost te vitamine A i D3 za optimalnu funkciju imunosnog sustava. Jedan obrok od 330 g osigurava vam čak 50 % preporučenog dnevnog unosa vitamina A i D3, a s ovim jogurtom ugodnog, blagog okusa možete pripremiti niz ukusnih i zdravih obroka bilo za doručak ili užinu te tako svakodnevno osigurati svom tijelu sve što je potrebno za očuvanje vlastitog zdravlja i imuniteta.

Upravo zato nosi nagradu i oznaku 'Odabrale mame' jer je od mama, koje uvijek znaju najbolje, prepoznat kao izvrstan i neizostavan proizvod za cijelu obitelj.
Veliki utjecaj na opće stanje organizma i ravnotežu crijevne mikroflore ima prehrana pa je važno korigirati prehrambene navike, pogotovo sad kad znamo koji proizvodi nam u tome mogu pomoći. Svjesni činjenice kako bakterije ipak ne predstavljaju sve crno, naoružajte se „dobrim“ iz Fortie i pobijedite one „loše“!

Najčešći uzroci narušenja zdrave crijevne mikroflore

Stres

Antibiotici

Nepravilna prehrana

Infekcije u organizmu

Stres

Užurbani i stresni način života jedan je od najčešćih uzroka poremećaja odnosa između „dobrih“ i „loših“ crijevnih bakterija.

Antibiotici

Antibiotici uništavaju dobre bakterije u našim crijevima i narušavaju crijevnu mikrofloru zato se sa uzimanjem antibiotika uvijek preporuča paralelno uzimanje prebiotika.

Nepravilna prehrana

Prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima potiče razmnožavanje gljivica i pogoduje naseljavanju parazita u crijevima.

Infekcije u organizmu

Upalni procesi u organizmu povećavaju broj patogenih mikroorganizama čime se narušava zdrava crijevna mikroflora i njena ravnoteža u korist „loših“ bakterija.