Tužna je činjenica to da je za mnoge ljude u svijetu bacanje hrane postalo svojevrsna navika: kupujemo više nego što nam je potrebno, puštamo da se voće i povrće pokvari kod kuće ili naručujemo veće porcije nego što možemo pojesti. Ove navike dodatno opterećuju naše prirodne resurse i štete našem okolišu. Kada bacamo hranu, uzalud trošimo rad, trud, ulaganja i dragocjene resurse (poput vode, sjemena i stočne hrane) koji se troše na njenu proizvodnju, a da ne spominjemo resurse potrebne za njen transport i obradu. Ukratko, bacanje hrane povećava emisiju stakleničkih plinova i doprinosi klimatskim promjenama.
To je velik problem, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Istraživanje UN-a pokazuje da se na globalnoj razini godišnje baci čak 17 posto hrane, a u tome prednjače zapadne razvijene zemlje. U isto vrijeme 828 milijuna ljudi diljem svijeta gladuje. Na našu žalost, Hrvatska prati ovaj zabrinjavajući trend. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), objavljenima u lipnju 2022. godine, svaki stanovnik Hrvatske godišnje baci čak 71 kilogram hrane!
Dio hrane koji se izgubi od polja do trgovina naziva se gubitkom hrane, a dio koji se baci u kućanstvu ili na prodajnim mjestima naziva se otpadom od hrane. Ova dva pojma odvajamo kako bismo se pozabavili temeljnim uzrocima ovog problema, problema čijem rješavanju mogu doprinijeti svi, od farmera i proizvođača do kupaca i velikih trgovačkih lanaca. Smanjenje gubitka i bacanja hrane ključno je u svijetu u kojem stotine milijuna ljudi gladuju svaki dan. Na nama je da promijenimo svoje navike kako bi njeno očuvanje postalo način života! Stoga donosimo nekoliko jednostavnih radnji koje možete poduzeti da biste se ponovno povezali s hranom i svime što ona suštinski znači.
Usvojite zdraviju i održiviju prehranu
Život je brz, svakodnevica nam je prepuna obaveza i stresa pa pripremanje hranjivih obroka može biti izazov. Ali zdravi obroci ne moraju biti složeni. Internet je pun brzih zdravih recepata koje možete podijeliti s obitelji i prijateljima. Jedan od odličnih načina na koji se hrana neće bacati jest planiranje obroka. Napravite popis za kupovinu i držite ga se te izbjegavajte impulzivne kupnje. Ne samo da ćete baciti manje hrane, već ćete i uštedjeti!
Birajte ružno voće i povrće
Ne sudite hranu po izgledu! Voće i povrće nepravilnog oblika ili ono nagnječeno često se baca jer ne zadovoljava proizvoljne standarde. Ne brinite se – i oni ružni i malo nagnječeni primjerci imaju isti okus! Zrelo voće koje više ne želite konzumirati iskoristite za smoothieje, sokove, kompote ili deserte!
Pametno spremajte hranu
Kada su nam hladnjak i smočnica pretrpani, najčešće nemamo pojam o tome s koliko hrane raspolažemo. Premjestite starije proizvode u prednji dio ormarića ili hladnjaka, a nove na stražnju stranu. Koristite hermetičke spremnike kako biste otvorenu hranu održali svježom u hladnjaku i osigurajte da su paketi zatvoreni da biste spriječili ulazak insekata.
Upoznajte se sa značenjem roka trajanja
Velik dio hrane u Hrvatskoj baca se zato što se mnogi rigorozno pridržavaju navedenog roka trajanja na pakiranjima namirnica. Ako niste sigurni kako razlikovati hranu koja je još uvijek jestiva, a buni vas oznaka na pakiranju, najbolje je pratiti smjernice HAPIH-a. Upravo oni navode da označavanje roka trajanja hrane pruža potrošačima važne informacije o njenoj sigurnosti i kvaliteti, odnosno označava datum do kojeg bi trebala zadržati svoja karakteristična svojstva i biti sigurna za konzumaciju. Rok trajanja označava se s dva izraza – “Upotrijebiti do“ i “Najbolje upotrijebiti do”.
“Upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg se može sigurno konzumirati i navodi se na hrani koja je lako kvarljiva. Nakon isteka datuma navedenog uz oznaku ”Upotrijebiti do” hrana se ne smije stavljati na tržište niti konzumirati jer je vjerojatno da će nakon kraćeg razdoblja predstavljati izravnu opasnost za zdravlje ljudi!
“Najbolje upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava svoja posebna svojstva (boju, okus, teksturu i miris) ako se čuva na pravilan način. Nakon isteka tog datuma još je neko vrijeme sigurna te se može stavljati na tržište i konzumirati bez ikakvog rizika za zdravlje pod uvjetom da je čuvana prema uputama navedenim na pakiranju i da pakiranje koje dolazi u neposredan dodir s hranom nije otvarano ili oštećeno.
Iskoristite i poštujte ostatke hrane
Ako ne pojedete sve što ste pripremili za obrok, zamrznite to za kasnije ili iskoristite ostatke kao sastojak drugog obroka. Također, umjesto da bacate ostatke hrane, kompostirajte ih. Tako tlu vraćate hranjive tvari i smanjujete svoj ugljični otisak.
Kupujte lokalne proizvode
Hrana nas sve povezuje. Ponovno se povežite s njom upoznavanjem procesa proizvodnje. Tako čitajte o proizvodnji hrane i upoznajte svoje poljoprivrednike, prodavače na tržnicama, mesare i vlasnike OPG-ova od kojih je kupujete. Kupnjom lokalnih proizvoda podupirete obiteljske poljoprivrednike i mala poduzeća u svojoj zajednici, ali također pomažete u borbi protiv onečišćenja smanjenjem udaljenosti isporuke za kamione i druga vozila.
Donacijom do velikih promjena
Shvatili ste da kod kuće imate previše hrane koju nećete moći potrošiti? Umjesto bacanja, najbolja opcija jest doniranje. Tako ne samo da će se vrijedne namirnice iskoristiti, već ćete pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Donirati možete svu zapakiranu hranu s valjanim rokom trajanja, ali postoje situacije u kojima donacija nije moguća. U tu kategoriju spada hrana nakon isteka datuma uz oznaku “Upotrijebiti do”. Također, odnosi se to na hranu koja nije skladištena i čuvana u skladu s preporukama proizvođača, ali i onu koja ima oštećeno pakiranje što dolazi u neposredan dodir s drugom hranom, a što može utjecati na sigurnost. Potrebno je i provjeriti da hrana sadrži sve relevantne informacije nužne za sigurnost potrošača i da na njoj nisu uočljivi znakovi kvarenja.
Priznanje Najdonator kao motivacija za tvrtke
Upravo su donacije hrane postale globalne inicijative koje pokreću svjetski čelnici, kao i mnoge humanitarne organizacije. U pitanju su inicijative za sustavno doniranje kroz velike projekte, a ovaj pozitivan trend, za kojim ne kaskamo u Hrvatskoj, svojim djelovanjem dokazuje Dukat te je već petu godinu zaredom proglašen Najdonatorom. Ovo veliko priznanje dodjeljuju Mreža hrane i europarlamentarka Biljana Borzan. Cilj same inicijative jest potaknuti tvrtke na doniranje hrane, istaknuti i nagraditi njihov humanitarni angažman, ali i smanjiti brojke koje iz godine u godinu ukazuju na bacanje hrane kao problem čijem je rješavanju nužno sustavno pristupati.
Gledajući sveukupno, od pokretanja programa sustavnih donacija hrane do kraja 2021. godine, Dukat je donirao ukupno 1605 tona mlijeka i mliječnih proizvoda prodajne vrijednosti od 22 milijuna kuna. Samo u prošloj godini Dukat je donirao čak 187 tona svojih proizvoda brojnim humanitarnim udrugama i ustanovama, a u pitanju je hrana prodajne vrijednosti od 2,1 milijun kuna.
Najviše proizvoda isporučeno je najpotrebitijima. Hrana je tako stigla u pučke kuhinje i humanitarne udruge, zatim Caritasu, u socijalne samoposluge, podružnice Crvenoga križa te u domove za nezbrinutu djecu. Redovitim donacijama Dukat je za 52 tisuće korisnika spomenutih organizacija, od kojih je čak 14 tisuća djece, osigurao gotovo milijun mliječnih obroka. Inicijativa je obuhvatila i izvanredne mliječne donacije građanima pogođenima potresima na Banovini. Njima se nastavilo pomagati i u ovoj godini, a nju su, nažalost, obilježile i posebne donacije za stanovnike Ukrajine, kako one zahvaćene ratnim stradanjima u zemlji, tako i one koji su potražili utočište u Hrvatskoj.
Autor fotografije: Bernal Revert
Doprinos Globalnim ciljevima UN-a
Još od 2015. godine fokus Dukatova donacijskog angažmana je program strateškog doniranja mlijeka i mliječnih proizvoda potrebitima. Uz to što svojim programom doniranja utječe na kvalitetniju prehranu socijalno ugroženih skupina i podizanje njihove kvalitete života, daje svoj doprinos ostvarenju 2. i 3. Cilja održivog razvoja UN-a (2. Svijet bez gladi i 3. Zdravlje i blagostanje).
Istovremeno, spomenutim donacijama Dukat pomaže u smanjenju količina bačenih proizvoda, čime bilježi i pozitivne okolišne učinke. Uz takav sustav i princip, Dukat doprinosi Globalnom podcilju 12.3., kojim se do kraja 2030. nastoji globalno prepoloviti bacanje hrane na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti njen gubitak u proizvodnji i opskrbnim lancima.
Bacanje hrane problem je kojeg smo svi svjesni, ali istovremeno nikako da osvijestimo to da promjena kreće od nas samih. Povedimo se pozitivnim primjerom etabliranih proizvođača i krenimo zajedničkim snagama u rješavanje ove globalne krize. Brigom za one najpotrebitije stvorit ćemo bolju budućnost za sve nas.
