NATIVE

Vodimo vas na izlet u regiju Lijepe naše koja će vas oduševiti na svakom koraku


i usput donosimo recept za vinogradarski ćevap koji morate probati!

Većina nas, kad pomisli na Slavoniju, najprije se sjeti njenih prostranih plodnih ravnica koje se s dobrim razlogom nazivaju žitnicom Lijepe naše. Drugima će možda iduće na pamet pasti šokci i šokice, plesači i plesačice u živopisnim narodnim nošnjama izvezenima zlatnim nitima, okićeni svjetlucavim dukatima i uvijek nasmijanim ozarenim licima. A tu je, dakako, i ona dobro poznata ljubav žitelja najveće ravnice u Hrvatskoj prema hrani koja je postala gotovo sinonimom za čitavu kontinentalnu hrvatsku kuhinju.

I da se razumijemo, u tome nema ništa loše. Sve su to prepoznatljivi simboli Slavonije koji se u našoj nacionalnoj svijesti brižno njeguju generacijama. Ovo je idealno turističko odredište koje svojim posjetiteljima nudi pregršt sadržaja namijenjenih potrebama suvremenog putnika koji uz bogatu narodnu predaju, sjecište uzbudljivih mitova i zabranjenih ljubavnih priča smještenih u velebne spomenike kulture, traži i bogatu kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu. Po mogućnosti, u domeni aktivnog odmora. A Požeško-slavonska županija sve to, ali i mnogo više od toga, nudi i to u izobilju.

Sočne tajne najstarijeg vinskog podruma u ovom dijelu Europe

Premda se na svim obroncima koji obljubljuju obraze Zlatne doline uzgajaju vina vrhunske kvalitete glasovita širom svijeta, Kutjevu možda ipak pripada posebno mjesto. Riječ je o vinogradarskom mjestu koje tradiciju proizvodnje vrhunskih vina njeguje još od 13. stoljeća i to, pazite sad, zahvaljujući redovnicima poznatijima kao bijeli fratri koji su 1232. godine osnovali opatiju Honesta de Gotho i započeli s uzgojem vinove loze te proizvodnjom vina.

Na tom se mjestu danas nalazi i čuveni kutjevački podrum, inače najstariji vinski podrum u ovom dijelu Europe koji se može pohvaliti s gotovo 800 godina neprekinute vinske proizvodnje. Ova nekadašnja isusovačka rezidencija, sada obnovljeni Dvorac Turković, pripada najljepšim spomenicima bogate kulturne baštine Slavonije, a njegovi zidovi, prema lokalnim legendama, čuvaju tajne strastvene zabranjene ljubavi koja se u 18. stoljeću odigrala između carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka. Oni su, navodno, upravo u kutjevačkom podrumu u centru Kutjeva punih sedam dana proveli uživajući u ljubavnoj moći kutjevačkog vina.

Tajna vrhunskog vina

Magiju ove čarobne doline udobno ušuškane u vinorodnu Požešku kotlinu poznavali su još stari Rimljani koji su joj to ime nadjenuli još davnih dana. No, jeste li znali da je taj povijesni vinogradarski kraj ujedno i jedno od najzanimljivijih odredišta za ljubitelje jedne od najkvalitetnijih kapljica u zemlji?

Kao što svi dobro znamo, najvažniji tajni sastojak svake uspješne priče je ljubav onih koji svoje živote provode brižno skrbeći o onome što proizvode. S vinom to, dakako, nije ništa drugačije – uz bitnu razliku da su jednako toliko važne vještine i znanje vinogradara kao i značajke mikrolokaliteta na kojem se neko vino proizvodi. Vrhunska kvaliteta slavonskih vina proizvedenih na pitomim brežuljcima Zlatne doline skriva se stoga u optimalnoj kombinaciji izloženosti suncu, mikroklimatskih uvjeta i kvalitete tla koju vrijedni vinari iz jeseni u jesen, iz generacije u generaciju uspješno pretaču u vinske kapljice cijenjene diljem kugle zemaljske. Posjetite njihove vinarije i kušaonice vina, prošećite vinogradima i ponesite sa sobom suvenir vinograda pretočen u boce.

A kad pregladnite od kušanja sjajnih vina, onda svoje domaćine zamolite da vam pripreme svoj legendarni vinogradarski ćevap koji se i danas priprema u vinogradima kao što su to radili naši stari, ali koji se može degustirati kroz ugostiteljsku ponudu. Riječ je o specijalitetu požeške kuhinje u kojem se kombiniraju samo najkvalitetnije svinjsko i juneće meso, koje se marinirano i nanizano na ražnju peče umotanu u svinjsku ili teleću potrbušnu maramicu u kojoj se na laganoj vatri u okusu sljubljuje sa sušenom slaninom i crvenim lukom.

Ne samo da ćete pojesti najsočniji ćevap u životu, koji zapravo nije ćevap, nego ćete svim osjetilima uživati u ugodnim ambijentima ugostiteljskih objekata koji čuvaju tradiciju i nude prepoznatljive specijalitete ovog područja. I kako ovdje vole reći – rakija prije svega, vino uz sve! Dođite i uvjerite se u bogatstvo vrhunske vinske kapljice i primamljivih tradicionalnih specijaliteta i ugodite svom nepcu.

Provedite svoj odmor u pokretu otkrivajući čari Zlatne doline

A sad, nakon što smo omastili brk, vrijeme je za aktivan život! A Požeško-slavonska županija je jedna od najboljih destinacija za sve one koji u svom odmoru vole uživati u pokretu. Pitoreskne brežuljke i plodne padine slavonskih gora koje su poput prstena opasale Požegu ispresijeca niz vinskih cesta idealnih za istraživanje u pokretu. Više od 30 vinarija proteže se kroz tri vinske ceste – Vinska cesta vinogorja Kutjevo, Vinska cesta vinogorja Požega- Pleternica i Vinska cesta vinogorja Pakrac. Svaka od ovih cesta obiluje brojnim zanimljivim i simpatičnim ugostiteljskim objektima, često u obiteljskom vlasništvu, gdje možete predahnuti i usput se uvjeriti zašto se Slavonci u kulinarskom pogledu smatraju najvećim hedonistima u Hrvata.

No kad ste već na putu po krivudavim slavonskim cestama, svakako bismo vam s obzirom na vrijeme u godini preporučili da osobitu pažnju posvetite Cesti ruža i vina, najatraktivnijoj dionici pleterničkog kraja. Ova je cesta dugačka 3.5 kilometara, što ju čini idealnom i za šetače, a najljepša je upravo u ovo doba kad uz trsove graševine cvjetaju i ruže svih boja i oblika. A usput ćete proći i brdom Klikun koje je svoje ime dobilo po Madame Clicquot, francuskoj dami udanoj za sina slavnog proizvođača šampanjca Clicquota koja je ostala toliko oduševljena ovim brdima da je odmah ušla u posao s vinima. Osim toga, očarat će vas i pogledi s brda Starac, koji slove za najljepše u kraju. Vinske ceste nude bogatu gastronomsku ponudu, raznoliki smještaj po vašem ukusu, mogućnost upoznavanja prirodnih ljepota te brojne rekreacijske sadržaje koje možete istražiti pješice, biciklom, kočijom ili vlakićem. Sigurni smo da neće pogriješiti bez obzira na koju se opciju iz širokog spektra ponude lokalnih ugostitelja odlučili!

Kraj za prste polizati!

I kakav bi to bio tekst o Slavoniji i o Slavoncima da se na kraju ne rastanemo s nekim receptom za prste polizati! Tako smo, prilično uvjereni da ćete u vinogradarskom ćevapu htjeti uživati i nakon što se vratite s najboljeg izleta u svom životu, naše domaćine zamolili da s nama podijele tajne svog umijeća spremanja vinogradarskog ćevapa i nisu nas razočarali. U slast!

Za vinogradarski ćevap će vam trebati:

  • 25 komada svinjske vratine
  • 15 komada juneće vratine ili but
  • 0.5 kile slanine
  • 3 glavice luka
  • 3 paprike
  • sol, papar, mljevena crvena paprika
  • krumpir

Meso narežite na debljinu prsta, začinite pa ostavite da se marinira minimalno 24 sata. Nakon što se začini dobro prožmu s okusima mesa, na ražanj naizmjence nabadajte komad svinjetine, slanine, luka i zatim junetine i tako ukrug dok ne potrošite sve namirnice.

Ako želite izbjeći da se meso vrti oko ražnja, naši vam domaćini otkrivaju jedan prilično korisni trik – svakih 10 centimetara nabodite kožu slanine i riješit ćete svoj problem! Svoje ražnjeve zatim umotajte u svinjsku ili teleću maramicu. U slučaju da vam one nisu pri ruci, slobodno se poslužite i papirom za pečenje ili alu-folijom!

Meso poslužite vruće, a kao prilog servirajte kuhani krumpir koji ste pri kraju pečenja istresli u tepsiju u kojoj ste skupljali mast od pečenja i lagano ga zapekli na vatri. U slast!