tportal.hr
Zelene priče

Donosimo 6 svjetskih promjena koje su obilježile 2021. godinu

Prošla je godina bila izazovna i prepuna promjena koje su nas nemalo iznenadile. Dodatno, otkako se pojavio koronavirus pokazalo se da je pandemija do sada najutjecajniji događaj stoljeća. Međutim, u najtežim trenucima, zemlje diljem svijeta odlučile su napraviti čudesne promjene koje su pozitivno utjecale na okoliš i čovječanstvo. Kroz razne uspone i padove, znanstvenici su nastavili razvijati rješenja za neke od najbitnijih izazova održivog razvoja u svijetu.

Donosimo vam 6 država čiji su stanovnici i znanstvenici odlučili zasukati rukave i 2021. godinu učiniti još boljom.

Novi Zeland

Novozelandska poštanska služba posjeduje više od 400 električnih dostavnih vozila koji su zamijenili bicikle i skutere. Također obvezali su se da će do 2030. biti neutralni prema ugljiku, što je dovelo do prelaska voznog parka na električnu energiju. Njihov cilj jest imati svu vlastita vozila i četvrtinu vozila izvođača na električnu energiju do 2025., a cijelu flotu izvođača do 2030. godine. Također procjenjuju da će svaki dizelski kombi koji se zamijeni električnim vozilom smanjiti prosječnih 7,8 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida godišnje.

Wales

Velška vlada je u lipnju održala vježbu “dubokog ronjenja”, odnosno analizu svojih šuma te zaključila da je potrebna promjena koraka kako bi se stvorilo dovoljno šuma za rješavanje klimatske hitne situacije – besplatno stablo za svako velško kućanstvo u klimatskoj inicijativi. Projekt sadnje drveća kao primarni cilj želi izravno uključiti ljude u borbu protiv klimatske krize. Vlada procjenjuje da bi trebalo posaditi 43.000 hektara novih šuma do 2030. i 180.000 hektara do 2050. kako bi se ispunili ciljevi klimatske krize.

Indonezija

Prema izvješću Instituta Lowy objavljenom 2019., više od 7000 ljudi godišnje prijevremeno premine u Jakarti zbog onečišćenja zraka. Središnji okružni sud u Jakarti naložio je predsjedniku Joku Widodu kao i guverneru Jakarte da očiste ozloglašeno zagađenje zraka u Jakarti, presudivši da je indonezijska administracija bila nemarna u zaštiti građana. Ova značajna pobjeda grupnih aktivista za zaštitu okoliša u Indoneziji okončava dvogodišnji pravni spor koji su pokrenula 32 građana Jakarte protiv administracije.

Danska

Prema Statisti, Danska je rangirana kao zemlja s najvećim postignućem u zaštiti klime, a slijedi je Švedska. Činjenica da 83% stanovnika kaže da želi zamijeniti letove na kratke udaljenosti brzim vlakovima koji nisko zagađuju okoliš govori i više no dovoljno. U samo posljednjih nekoliko desetljeća, Danska je uspjela prepoloviti svoje emisije stakleničkih plinova, a istovremeno je udvostručila veličinu svog gospodarstva. U 2021. godini također se obvezala još više smanjiti emisije, točnije na vrtoglavih 70% do 2030. godine. Danas je ova zemlja ocijenjena kao jedna od najsretnijih, najzdravijih i najbogatijih na svijetu.

Turska

U svibnju 2021. godine, turska vlada zabranila je uvoz plastičnog otpada koji pripada skupini etilen polimera, a to je skupina koja ima najveći udio u uvozu plastičnog otpada koji se koristi svakodnevno u domaćinstvima. U ovoj pobjedi važnu ulogu odigrala je mediteranska kampanja Greenpeacea “Ne dopustite Turskoj da postane smetlište”. Prema njihovom reportu, u 2020. Velika Britanija je u Tursku izvezla 210.000 tona plastičnog otpada, dok je Njemačka poslala 136.000 tona. Potrebna je potpuna zabrana svakog izvoza plastičnog otpada u zakonodavstvu kako bi britanske i njemačke tvrtke uopće smanjile količinu plastike koju proizvode.

Meksiko

Jeste li znali da se Meksiko smatra središtem podrijetla, pripitomljavanja i diverzifikacije 59 različitih vrsta kukuruza? U siječnju 2021., predsjedničkom odlukom u Meksiku uvedena je zabrana genetski modificiranog kukuruza, kao i postupno ukidanje glifosata do 2024. godine. Meksiko tretnuno uvozi oko 30% svog kukuruza svake godine, većinom iz Sjedinjenih Država. Gotovo sve to je žuti kukuruz za stočnu hranu i industrijsku uporabu. Predanost Lópeza Obradora smanjenju i, do 2024., eliminaciji takvog uvoza odražava plan njegove administracije da poveća meksičku proizvodnju u sklopu kampanje za povećanje samodostatnosti kukuruzom i drugim ključnim prehrambenim kulturama – pšenicom, rižom, grahom i mliječnim proizvodima.