tportal.hr
Zelene politike

Evo zašto su podzemne vode važne i koji se svima nam dobro poznati stari znanci svojski trude zaštititi ih!

Otkako je svijeta i vijeka, čovjek je bio neraskidivo povezan s magijom podzemlja. I ne mislimo sada ovdje na neke mitske priče niti na bajke, već na suštu realnost sigurnosti koju su podzemne strukture pružale čovjeku. Najprije kao zaklon od prirodnih nepogoda, a nakon toga kao izvor fascinacije za brojne zaljubljenike podzemnih krških ljepota.

Pa ipak, bez obzira na to privlačile vas tajne podzemlja u većoj ili manjoj mjeri, do podzemnih bi nam struktura trebalo svima biti jednako stalo. Jer, upravo su one čuvarice našeg najvećeg blaga – pitke vode. U podzemnim jamama i špiljama krije se, naime, više od pedeset posto zaliha pitke vode.

Problem o kojem se ne priča dovoljno

Tim više kad znamo da polovicu teritorija Hrvatske čini krški teren, na kojem se nalaze brojne špilje i jame. Prema procjeni speleologa, istraženo je oko 10.000 špilja i jama, ali bi njihov ukupan broj mogao biti i dvostruko veći. Uzmemo li k tome u obzir i podatak kako je svega šest posto svih podzemnih voda iskoristivo za konzumaciju i to onih koje se nalaze bliže površini Zemlje, onda je vrlo lako shvatiti koliku ekološku katastrofu predstavlja njihovo zagađivanje.

Upravo zbog toga što se takve pitke zalihe podzemnih voda nalaze toliko blizu površini, one su ujedno i najosjetljivije na klimatske promjene i na ljudsko zagađenje pa su stoga i ključni resurs koji moramo bolje čuvati. Znači li to da se toga i pridržavamo? Sudeći prema dostupnim podacima isto se ne bi moglo nikako zaključiti.

U našem je kršu, naime, dosad evidentirano preko 800 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka. Još jedan problem krije se u tome što se voda u kršu kreće brzo pa nema mogućnosti njenog pročišćavanja pa štetni sastojci mogu lako zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima.

Debela Barbara, dr. sc. Ruđer Novak, Tina Ugljesic Zelenarium, Borna Butijer, Silvije Plestina Plestigram

Problem zagađenja podzemnih voda pred 50 godina možda i nije predstavljao toliki ekološki problem budući da je kućanski otpad bio uglavnom prirodnog podrijetla i nije sadržavao puno štetnih kemikalija, no danas plastične ambalaže, automobilske gume i ostali kućanski otpad mogu zagađivati okoliš desetljećima. Osim toga, danas se u jamama često pronalazi i građevinski i klaonički otpad, kao i, pazite sad ovo, eksplozivne naprave.

Inicijativa koja mijenja svije(s)t

Zagrebački speleološki savez je zbog sve većeg broja zabilježenih slučajeva onečišćenja 2015. godine volonterski pokrenuo Inicijativu Čisto podzemlje, s osnovnim ciljem popularizacije problema divljih deponija otpada u krškom podzemlju. Oko projekta je trenutno okupljeno 30-ak speleoloških udruga, kao i Hrvatska gorska služba spašavanja.

Dio otpada izvučen iz špilje

Inicijativu Čisto podzemlje pred nekoliko je godina podržao i HGSS, a od prošle se godine kao ponosni saveznik inicijativi Čisto podzemlje priključuje i Lidl, podržavši inicijativu donacijom od 200.000 kuna kroz svoj program Okusi zavičaja, HGSS i Čisto podzemlje – speleološku volontersku inicijativu koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. 

Djela, a ne riječi

Svoju hvale vrijednu partnersku suradnju nastavljaju i ove godine što potvrđuje i vijest kako su se predstavnici Lidla Hrvatska, HGSS-a i inicijative Čisto podzemlje krajem prošlog tjedna okupili na akciji čišćenja Špilje u Gornjem lugu u Ličko-senjskoj županiji. Tom je prigodom tako očišćena još jedna lokacija, jedanaesta po redu u sklopu suradnje Lidla, HGSS-a i Čistog podzemlja. Špilja u Gornjem lugu nalazi se u blizini Žute lokve (Brinje) ispod makadamskog put na Vasiljevom brdu. S makadama se komunalni otpad baca u vrtaču, tako da je sreća u nesreći da je većina otpada blizu ulaza, no dio materijala završio je dublje u objektu. Iz ove je jame izvađeno više od 8 kubika otpada, a ovoj hvalevrijednoj akciji priključila su se i brojna poznata lica.

Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija Lidl Hrvatska, u prisustvu pročelnika HGSS-a Josipa Granića, ovom je prilikom uručila ček na iznos 200.000,00 kuna dr. sc. Ruđeru Novaku iz Čistog podzemlja. Isti iznos doniran je i prije točno godinu dana, a od tada do danas očišćeno je ukupno 10 lokacija iz kojih je izvučeno 62 kubika otpada, a Špilja u Gornjem lugu je jedanaesta lokacija iz koje su speleolozi danas izvukli više od 8 kubika otpada. Čišćenju su se pridružili i poznati blogeri i youtuberi, a sve kako bi zajednički podigli svijest o ovoj važnoj temi.

Donacija koja će doista učiniti promjenu

Kada vidimo rezultate zajedničkog projekta s Lidlom Hrvatska, ispunjava nas ponos i nada da možemo učiniti još puno više. Nastavak Lidlove podrške omogućit će nam da očistimo brojne špilje i jame od opasnog otpada. Zaštita pitke vode u krškom podzemlju je odličan zalog za budućnost svih nas“ – izjavio je ovom prilikom dr. sc. Ruđer Novak.

Onečišćena špilja u Gornjem Lugu
Izvlačenje otpada iz špilje

Podsjetimo, Lidl Hrvatska započeo je ovaj projekt u ožujku 2020., kada je donirao 200.000,00 kuna inicijativi Čisto podzemlje, a sve u sklopu partnerstva Lidlovog brenda Okusi zavičaja i Hrvatske gorske službe spašavanja. Pod sloganom „Čuvajmo vode – izvor naše budućnosti“, od tada do danas je očišćeno 11 lokacija iz kojih je izvučeno 70 kubika otpada. HGSS, Čisto podzemlje i Lidl Hrvatska ovom akcijom nastoje podići svijest javnosti o važnosti zaštite okoliša, ponajviše krškog podzemlja koje čuva polovinu zaliha pitke vode u Hrvatskoj i u kojem obitava čak 70 % hrvatskih endemskih životinja. Sredstva koja je Lidl donirao prošle godine, baš kao i najnovija donacija, speleolozima iz Čistog podzemlja predstavljaju vrijedan resurs u njihovim plemenitim naporima da očiste jame i špilje i na taj način očuvaju čistu pitku vodu.

Lidl Hrvatska, HGSS i Čisto podzemlje koriste ovu priliku da vas pozovu da prijavite lokacije onečišćene ilegalnim otpadom i uključite se u akciju zaštite hrvatskog krša i voda:

Prijavite lokacije onečišćene ilegalnim otpadom

I ne zaboravite: čuvajte pitku vodu – ne bacajte otpad u jame i špilje!