tportal.hr
Zelene politike

Konačno jedna domaća kompanija kojoj je stvarno stalo do zaštite okoliša! Evo što točno rade kako bi osigurali dugoročnu održivost

Ovih smo dana obilježavali važnost očuvanja bioraznolikosti. No, jeste li se ikada zapitali što je to uopće bioraznolikost i zašto ju je toliko važno zaštiti pod svaku cijenu? Bioraznolikost se, kako stoji na službenim stranicama Europskog parlamenta, tradicionalno definira kao raznolikost života na Zemlji u svim njegovim oblicima. Obuhvaća različite vrste, njihove genetske varijacije i interakciju tih oblika života u složenim ekosustavima.

izvještaju UN-a objavljenom 2019. znanstvenici upozoravaju da milijunu od ukupno procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Neki čak smatraju da smo usred šestog masovnog izumiranja u povijesti Zemlje. Kroz prethodna masovna izumiranja nestalo je između 60 i 95 posto svih vrsta, a potrebni su milijuni godina da se ekosustav oporavi od takvih događaja.

Zdravi ekosustavi omogućavaju procese koje uzimamo zdravo za gotovo. Biljke uzimaju energiju iz sunca i čine je dostupnom drugim oblicima života. Bakterije i drugi živi organizmi razgrađuju organske tvari i time stvaraju hranjive sastojke koji osiguravaju zdravo tlo na kojem rastu biljke. Oprašivači su ključni za razmnožavanje biljaka i proizvodnju hrane, biljke i oceani važni su ponori ugljika, a vodeni ciklus uvelike se oslanja na žive organizme.

Ukratko, bioraznolikost nam osigurava čisti zrak, svježu vodu, kvalitetno tlo i oprašivanje usjeva. Pomaže nam u borbi protiv klimatskih promjena i ublažava prirodne katastrofe. S obzirom na interakciju živih organizama u dinamičnim ekosustavima, nestanak jedne vrste može imati dalekosežan utjecaj na opskrbu hrane. Nemoguće je točno znati posljedice masovnog izumiranja za ljude, no znamo da nam za sada raznolikost prirode omogućava napredak.

HEP-ova odgovornost prema zaštiti okoliša

HEP, osobito kad se radi o Hrvatskoj, zasigurno možemo nazvati predvodnikom cjelovite zelene tranzicije s obzirom na niz kompleksnih projekata čiji je cilj zaštita biološke raznolikosti. Možda se pitate zašto je to važno za nas te na koji se način HEP-ovi projekti zaštite biološke raznolikosti tiču svakog pojedinca u našem društvu.

Za početak, mnoga zakonima zaštićena područja poput nacionalnih parkova, parkova prirode, regionalnih parkova te područja značajnog krajobraza u direktnom su susjedstvu HEP-ove infrastrukture dok oko 20 posto ukupne duljine nadzemnih srednjenaponskih vodova HEP ODS-a prolazi Natura 2000 područjima očuvanja značajnih za ptice.

Osim toga, HEP-ove se termoelektrane nalaze unutar urbaniziranih ili industrijskih područja te se ne nalaze unutar područja ekološke mreže Natura 2000 ili zaštićenih područja na nacionalnoj razini. Neka zaštićena područja su u blizini proizvodnih objekata, primjerice značajni krajobraz Savica u blizini TE-TO Zagreb, ili TE-TO Osijek koja se nalazi u blizini granice Regionalnog parka Mura-Drava. Veliki broj HEP-ovih hidroelektrana nalazi se u području ekološke mreže Natura 2000, a neke u potpunosti ili djelomično u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni-park te područja značajnog krajobraza.

No, tu je činjenica što elektroenergetska mreža, ovisno o svojim tehničkim karakteristikama, može predstavljati ugrozu za strogo zaštićene vrste ptica zbog elektrokucije na opasnim elementima (stradavanje od strujnog udara). Zakonske obveze provedbe zaštitnih mjera za smanjenje ove ugroze prepoznate su unutar područja Natura 2000 očuvanja značajnih za ptice te je uspostavljena suradnja s nadležnim javnim ustanovama za zaštićena područja te zainteresiranim udrugama za zaštitu ptica.

Bez obzira što se radi o jednoj od strateški najvažnijih industrija u zemlji, HEP svoju odgovornost u zaštiti okoliša i biološke raznolikosti shvaćaju krajnje ozbiljno. Tome u prilog ide i čitav niz inicijativa, projekata i kampanje koje se redovito provode na razini HEP grupe, a čiji je cilj odgovornim poslovanjem osigurati dugoročnu održivost, osobito kad je u pitanju ornitološki svijet.

Važnost projekata zaštite biološke raznolikosti

Kao prioritetno područje za provedbu mjera zaštite ptica od elektrokucije prepoznat je otok Cres kao glavno stanište vrlo ugrožene i zakonom zaštićene vrste bjeloglavi sup. Terenskim obilaskom vodova u 2019. godini utvrđeno je značajno smanjenje ugroze zahvaljujući ugrađenoj zaštitnoj opremi na ključnim točkama. Također, za najkritičniju dionicu duljine oko pet kilometara (otcjepi Srem-Plat-Verin) primijenjeno je dugoročno rješenje korištenjem izoliranog vodiča i podzemnog kabela.


U mjere zaštite ugroženih vrsta ptica u 2019. godini uloženo je više od 1,5 milijuna kuna. Na inicijativu predstavnika Parka prirode Lonjsko polje postignut je dogovor na temu zaštite ptica od elektrokucije unutar granica parka. U suradnji s DP Elektrom Križ i DP Elektrom Sisak (HEP ODS) predviđena je zaštita svih potencijalno opasnih dionica mreže unutar parka prirode. Utvrđeno je 70 opasnih stupnih mjesta predviđenih za zaštitu, a izvršena je i prijava projekta LIFE Danube Free Sky gdje je Distribucijsko područje Elektroslavonija Osijek HEP ODS-a jedan od korisnika u suradnji s Parkom prirode Kopački rit. Projektom je predviđena zaštita svih opasnih vodova unutar granica Parka prirode Kopački rit primjenom dugoročnih rješenja (izolirani vodič) i ugradnjom izolacijske opreme uz financiranje iz fondova Europske unije.


Udruga BIOM, od 2014. godine otkada je napravljen umjetni otok na akumulaciji HE Varaždin, održava otok bez vegetacije kako bi se održali povoljni uvjeti za gniježđenje crvenokljune čigre (Sterna hirundo). U jesen te u rano proljeće, prije nego što se čigre vrate sa zimovanja, vegetacija se kosi i uklanja s otoka. Sukcesija otoka i sprudova na rijekama jako degradira takva staništa koja su prijeko potrebna ovim pticama. Od rujna 2017. godine, Udruga BIOM ovu aktivnost provodi u sklopu projekta Interreg ČIGRA – Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s partnerima iz Hrvatske i Slovenije. Na otok je udruga postavila i fotozamke kojima prati gniježđenje čigri, ali i prisutnost ostalih ptica i predatora poput vidre. Upravo zbog velike predacije vidre na jajima i mladuncima čigre, u sklopu Interreg projekta postavljena je električna ograda kako bi se spriječio dolazak vidre na otok i povećala uspješnost gniježđenja crvenokljune čigre. Osim konzervacijskih aktivnosti, udruga je organizirala i provela sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ za učenike srednjih škola Varaždinske županije u sklopu kojeg su posjetili i HE Čakovec. Glavni motiv kampa bile su crvenokljune čigre te bioraznolikost i zaštita rijeke Drave.

Nadalje, izrađena je i recenzirana projektna dokumentacija za rekonstrukciju HE Varaždin u kojoj je predloženo tehničko rješenje nove riblje staze. Predloženim rješenjem definirana je nova trasa i unaprjeđenje riblje staze. Prilikom sanacije mosta preko odvodnog kanala HE Varaždin na stupove mosta postavljene su dvije, tematski različite info table o ornitofauni i zaštićenim vrstama koje žive na području dravskih hidroelektrana, tj. na području UNESCO-ovog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, ujedno i Regionalnom parku Mura-Drava te području ekološke mreže Natura 2000. Info table izrađene su u suradnji s Javnom ustanovom Priroda Varaždinske županije i Gradom Varaždinom.

Projekt koji je javnost osobito zapazila

Kao što vidite, u HEP-u, kad je riječ o zaštiti biološke raznolikosti, istovremenu djeluju na više fronti provodeći iz godine u godinu značajne projekte koji doprinose održivijoj budućnosti. Pa ipak, u moru ovih projekata našim je sugrađanima vjerojatno najprepoznatljiviji HEP-ov projekt koji se bavi zaštitom jedne od naših omiljenih ptica selica – rodama.

„Mjere se vrše u više smjerova. Jedna od naših široj javnosti možda najpoznatijih aktivnosti je ona u vezi zaštite bijelih roda koje se gnijezde na našoj mreži. U Hrvatskoj trenutačno postoji više od 1.000 gnijezda bijelih roda koje svoja gnijezda na stupovima HEP ODS-a tako da nam posla ne nedostaje“, rekli su nam svojedobno stručnjaci iz HEP ODS-a. Sukladno tome HEP ima sporazum s Ministarstvom i 14 drugih nadležnih javnih ustanova s kojima usko surađuje. Između ostaloga, to podrazumijeva da zaposlenici HEP-a ugrađuju nosače rodinih gnijezda kako bi ih digli iznad stupa te ih na taj način zaštitili od žica i strujnog udara. 

S obzirom na broj dokumentiranih stradavanja ptica od strujnog udara, HEP intenzivno zadnjih godina ulaže u provedbu mjera zaštite ptica. „Kako bismo ptice dodatno zaštitili od daljnjih stradavanja, izoliramo rizične točke. Kroz suradnju s nadležnim institucijama zadali smo si cilj na taj način da 2025. zaštitimo sve kvarnerske otoke i u učinili ih u potpunosti ‘bird friendly’. Misija nam je da u potpunosti eliminiramo opasnost od strujnog udara za bjeloglave supove“, ispričali su nam HEP-ovi kućni stručnjaci za zaštitu okoliša.

Još jedna hvale vrijedna suradnja je zasigurno i ona koju je HEP ostvario sa Zavodom za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Projekt na kojem su se udružili se bavi zaštitom zlatovrane. „Riječ je o jednoj jako rijetkoj vrsta koja je prije nekoliko godina gotovo izumrla u Hrvatskoj. Opstanak zlatovrana je ugrožen zbog nedostatka staništa jer se gnijezdi ona u starim topolama koje su posljedicom požara gotovo nestale. Zato smo s HAZU-om ostvarili suradnju u vidu postavljanja kućica za zlatovrane na stupove HEP ODS-a na području Ravnih Kotara. Postoji plan gradnji i još smo u fazi pripreme. Do sada su ugrađene tri kućice i ono što je bitno je to da je gniježđenje prošlo uspješno. Suradnja ima perspektivu, a i prepoznati smo kao jedan od sudionika u akcijskom planu za zaštitu ove vrste“, zaključili su naši sugovornici.