tportal.hr
Zelene politike

O ovom segmentu zaštite okoliša se jako rijetko priča, a mogao bi postati ključan trenutak zelene revolucije. Provjerite o čemu je riječ!

Jedno pitanje za početak, kakve veze održivost ima s data centrima? Naime, nije više nikakva vijest da će uspješna kompanija budućnosti biti zelene provenijencije ulažući značajne resurse u održiv razvoj i borbu protiv klimatskih promjena. S obzirom na činjenicu da upravo razvoj tehnologije predstavlja jedan od ključnih segmenata rasta, nimalo ne čudi nastojanje okolišno osviještenih kompanija da uhvate korak s najnovijim trendovima u tom području.

Kad govorimo o prelasku na zeleno gospodarstvo možda nam najprije na pamet padaju klasične industrijske grane poput naftno-prerađivačke ili metalurške industrije, što je prilično samorazumljivo. Ipak obično takva postrojenja, ukoliko ne provedu zelenu transformaciju, predstavljaju najneposredniju opasnost za dobrobit ljudi i prirode.

Suvremene utvrde

No, daleko od toga da ozelenjivanje nije uzelo maha i u mnogo suvremenijim industrijama. U IT-u se, primjerice, trenutačno događaju neke prilično važne promjene koje bi trebale značajno doprinijeti održivijem rastu svijeta. Prvenstveno tu mislimo na suvremene podatkovne centre koji predstavljaju nezaobilaznu bazu svakog digitalnog društva jer upravo zahvaljujući njima možemo uživati blagodati modernog vremena koje nam stoje na raspolaganju.

Možda se pitate što su to data, odnosno podatkovni centri i zašto su oni važni. Ukratko, to je naziv objekta koji sadrži veliki broj računalnih poslužitelja i srodne opreme. Neki su internetski servisi toliko veliki da ih nije moguće pokrenuti s jednog ili dva poslužitelja. Umjesto toga, njima trebaju tisuće ili milijuni povezanih računala za pohranu i obradu svih podataka potrebnih za funkcioniranje tih usluga. I tu na scenu stupaju podatkovni centri – suvremene utvrde ispunjene nepreglednim brojem međusobno povezanih računala.

Na primjer, mrežnim sigurnosnim kopijama trebaju jedan ili više podatkovnih centara kako bi u njih smjestili tisuće tvrdih diskova koji su potrebni za spremanje kombinovanih stotina petabajta ili više podataka koji su im potrebni da budu uskladišteni od računala.

Neki se podatkovni centri dijele, što znači da jedan fizički podatkovni centar može služiti dvije, 10 ili 1.000 pa čak i više tvrtki i njihove potrebe za računalnom obradom. Ostali su podatkovni centri posvećeni, što znači da se cjelokupna računska snaga u zgradi koristi isključivo za jednu tvrtku. Golemim kompanijama poput Googlea, Facebooka ili Amazona potrebno je, pak, i nekoliko podatkovnih centara velike veličine širom svijeta kako bi ispunile potrebe svojih pojedinačnih tvrtki.

E, sad. Zašto je važno da podatkovni centri budu bastioni ekološke osviještenosti? Vrlo jednostavno, bez obzira na to koliko su važni za normalno funkcioniranje današnjice, gutaju užasno puno energije. Tisuće računala – sjećate se? A struju ne gutaju samo ta računala. Ona se tijekom rada, kao i uostalom i bilo koji drugi uređaj, zagrijavaju. Pridodamo li sad tom moru vrućih računala još i činjenicu da rade 24/7 bez trenutka predaha, onda govorimo i o značajnom broju klima uređaja koji trebaju hladiti naše suvremene utvrde kako sva ta silna računala ne bi pregorjela i zaustavila funkcioniranje društva na način na koji smo naučili.

Zelena budućnost IT industrije

Upravo smo zato kratko popričali s Krešimirom Starčevićem, stručnjakom koji vodi jedan takav centar u Zagrebu. Objasnio nam je, najviše laički što je to mogao, zašto je važno da podatkovni centri budu zeleni. „Zeleni data centri imaju bolji PUE faktor (eng. Power Usage Efficiency) od uobičajenih podatkovnih centara koji još uvijek nisu modernizirani. Manji PUE faktor, dakle, znači manju potrošnju električne energije za rad“, priča nam. No, što to znači u praksi. „Konvencionalni podatkovni centar ima PUE faktor oko 2.5, što znači da je za 100 kW IT snage podatkovnog centra (IT snaga pokriva potrošnju servera, routera i svih uređaja koji održavaju servise koji se odvijaju u podatkovnom centru) potrebno dodatnih 150 kW električne snage kako bi se IT oprema ohladila te kako bi se pokrila potrošnja svih ostalih non-IT potrošača (rasvjete, sigurnosnih sustava itd.).  Napretkom tehnologije u području hlađenja, IT opremu je postalo moguće ohladiti uz puno manji utrošak električne energije pa tako zeleni podatkovni centri postižu PUE faktor ispod 1.5 (100 kW IT snage + 50 kW za hlađenje i ostalo). Drugim riječima, zeleni podatkovni centri imaju manju potrošnju električne energije nego konvencionalni podatkovni centri“, priča nam. 

Najvažniji zeleni trend u IT industriji

„Manje potrošene električne energije za rad data centra znači manje proizvodnje električne energije. Tako se, primjerice, u nekoj termoelektrani sagori manje ugljena za proizvodnju električne energije koju bi data centar potrošio. Time se u atmosferu emitira manje stakleničkih plinova poput CO2 i na taj način se postižu uštede u emisiji CO2 čime čuvamo ozonski omotač“, nastavlja Starčević. „Boljim PUE faktorom, odnosno manjom potrošnjom električne energije, smanjuje se i račun za nju. To je ekonomski benefit zelenih data centra.“

S obzirom na dugoročne prednosti – kako za kompanije, tako i za prirodu i društvo – ne treba začuditi što se sve više podatkovnih centara proteklih godina zazelenilo. „Sve više se teži prema tome da svaki novi podatkovni centar bude energetski učinkovit (ima čim manji PUE), odnosno da svaki bude zeleni. Podatkovni centar radi 0-24, 365 dana u godini pa je vlasniku svakako u interesu smanjiti račun, a kao dodatan benefit je tu, naravno, i smanjenje ugljičnog otiska što svakako ide u prilog održivom razvoju“, ponovno će naš sugovornik.

Da je itekako riječ o nezaobilaznom trendu dokazuje i čitav niz pozitivnih korporacijskih praksi. Tako se, recimo, LinkedIn može pohvaliti da se njegov podatkovni centar u SAD-u napaja iz isključivo obnovljivih izvora energije koristeći napredan sustav hlađenja koji besplatno utilizira hladan zrak iz okruženja u kojem se taj dana centar nalazi.

U Microsoftu su pak razvili jedinstven prototip suvremenih podatkovnih centara koji se operiraju ispod površine mora. Google je uložio 600 milijuna dolara u tehnologiju koja je potrošnju električne energije snizila za 40 posto. Apple svoje podatkovne centre napaja pomoću solarnih elektrana, dok u iste svrhe Facebook koriste snagu vjetra.

Kakvo je stanje kod nas

Mogli bismo sada ovako u nedogled, jer lista uglednih globalnih igrača koji su prešli na zelenu stranu zaista nije kratka. No, imamo mi i svoje gore list u kojem je prepoznata veličina i važnost ove tranzicije. Hrvatski Telekom otvorio je, naime, još 2013. svoj prvi zeleni podatkovni centar čime je započeo svojevrsnu revoluciju u domaćoj IT zajednici.

Gospodin Starčević, koji inače spomenuti centar vodi, prisjetio se kako je proces ozelenjivanja tekao. „U Selskoj ulici u Zagrebu postojeća je protupotresna građevina prenamijenjena u podatkovni centar razine Tier 3 koja garantira raspoloživost servisa od 99.982% vremena godišnje. U podatkovnom centru je ugrađen „free cooling“ sustav koji u zimskim mjesecima, kada je temperatura vanjskog zraka niska,  jednostavno iskoristi taj hladni zrak kako bi se ohladila IT oprema unutar građevine. Na taj način se postiže besplatno hlađenje te se dodatno smanjuje PUE faktor“, priča nam.

Zašto je to bio bitan korak za HT i na koji će se način odraziti na rad kompanije, pitamo ga. „Nakon uspješnog projekta u Selskoj, koristeći stečeno iskustvo modernizacije data centra, HT planira nastaviti modernizaciju svojih data centara. Plan je postepeno ozeleniti sve konvencionalne data centre te ostvariti Tier 3 razinu raspoloživosti u svakom od njih. Na taj način napravit ćemo značajan iskorak u smislu dodatnog podizanja pouzdanosti naših usluga prema korisnicima te racionalnog, energetski učinkovitog, korištenja električne energije uz posljedične ekološke benefite za lokalnu zajednicu“, nastavlja Starčević. 

„Projekti modernizacije podatkovnih centara su izrazito složeni multidisciplinarni projekti. Zahvaljujući naporima svih zaslužnih kolegica i kolega unutar i izvan HT-a, te razmjenom iskustava s kolegama iz DT grupacije, posebno mi je drago barem malo doprinijeti u izgradnji sigurnije, povezanije i ekološki prihvatljive budućnosti“, zaključuje naš sugovornik.

Vratimo se sad onom pitanju s početka priče, koje je možda inicijalno zvučalo kao neka insajerska šala – Kakve veze održivost ima s podatkovnim centrima? Kao što smo se imali prilike uvjeriti, goleme. Ne samo da je riječ o praksi koja značajno doprinosi uštedama na financijskom planu, već barem jednako toliko važnu ulogu igra i u borbi protiv klimatskih promjena. Prigrli li, dakle, većina IT industrije ovu ideju zelenih data centara, bit će to golemi korak prema održivijoj budućnosti koja se bazira na zdravim temeljima.