tportal.hr
Zelene politike

Provjerili smo kako velike kompanije mogu doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Donosimo konkretne primjere!

Jedan od vodećih korporacijskih trendova proteklih godina odnosi se na ‘pozelenjivanje’ poslovnih praksi pa tako u posljednje vrijeme sve češće čitamo o zelenim kompanijama. No jeste li se ikad zapitali što to zapravo znači? Većina bi nas u prvom redu pomislila da je riječ o kompanijama koje proizvode ekološke proizvode.

I to je, naravno, točno. Ali samo djelomično. Kako bismo neku kompaniju mogli nazvati zelenom, ona mora ispunjavati niz drugih kriterija koji čine okosnicu svake ekološki osviještene i održive zelene politike. Zelene kompanije stoga konkretnim mjerama neprestano ulažu u poboljšanje životnih uvjeta svojih korisnika, djelatnika i zajednica u kojima djeluju. Evo što to znači na konkretnim primjerima!

Zelene kompanije (ne) proizvode samo zelene proizvode

Ovo je, kao što smo već rekli, zasigurno najkonkretniji kriterij koji neku kompaniju uvrštava u ovu grupu. No kako bi neki proizvod mogao nositi etiketu ekološkog, organskog ili bilo koju drugu odrednicu što pripada u ovu kategoriju, čitav proizvodni sustav mora biti podređen načelima održivosti i ekološkog utjecaja na okoliš.

Kompanije koje proizvode zelene proizvode najčešće temelje svoju praksu na tri stupa održivosti – briga za ljude, briga za okoliš i održivo poslovanje. Ove su politike mahom upisane u unutarnje poslovnike koji garantiraju željen učinak na sve spomenute čimbenike.

I najčešće je riječ o vrlo konkretnim mjerama. Recimo, zelene kompanije paze na potrošnju vode – i to ne samo u proizvodnji. Jedna od važnih mjera dugoročno je planiranje potrošnje električne energije s tendencijom pada jer su zelene kompanije itekako svjesne toga da upravo one troše najviše električne energije. A tu je, dakako, i način na koji zelene kompanije pristupaju pitanju smeća, zbog čega se recikliranje i kvalitetno gospodarenje otpadom smatraju ključnim dijelovima zelenih poslovnih politika.

Zelena pluća industrije

Realno, gospodarskim subjektima ne pripadaju samo oni dionici ekonomskog prostora koji proizvode u užem smislu te riječi. Štoviše, zelenima se smatraju i sve one kompanije koje se u svom poslovanju pridržavaju načela održivosti, a ne pripadaju nužno proizvodnom lancu.

VE Korlat

Važno je, primjerice, rješenje prostora u kojem posluju zelene kompanije. Pritom je osobit naglasak na izvorima energije, a zelene se kompanije ističu odabirom energije iz obnovljivih izbora. Shodno tome, sve ćete češće na krovovima korporacija vidjeti velike solarne panele koji ne doprinose samo energetskoj neovisnosti određene zgrade, već i smanjenju ugljičnog otiska, što je jako važna mjera u borbi protiv klimatskih promjena.

Osim toga, mnoge zelene kompanije, uz racionalizaciju potrošnje uredskog pribora, sve češće u svakodnevni život svojih zaposlenika uvode praksu dobrih navika. To znači da se radnike motivira da u svoju poslovnu svakodnevicu uvode navike koje vode održivosti s nadom da će se te navike iz sfere poslovnoga preslikati i u njihov privatni život. U prijevodu to znači da se u uredskim prostorima ne koriste jednokratni pribor za jelo, papirnate čaše, jednokratna plastična ambalaža ili bilo koji drugi vid proizvoda jednokratne upotrebe koji nije neophodan za poslovanje.

Društvena odgovornost

I zadnji veliki segment koji zaokružuje priču o zelenim kompanijama prihvaćanje je društvene odgovornosti koju one imaju, počevši od brige za vlastite zaposlenike. U zelenim je kompanijama rad pošteno plaćen, a radno je okruženje ugodno. Možda se to mnogima od nas čini samorazumljivim, no tome, nažalost, nije svugdje tako. Zelene kompanije ističu se stoga načelima poslovne etičnosti koja omogućuje kvalitetno i poticajno radno okruženje u kojem svi zaposlenici imaju jednake prilike za napredovanje.

No zelene kompanije ne provode politiku održivog razvoja samo unutar svoja četiri zida. Štoviše, one su u načelu duboko svjesne svoje društvene odgovornosti pa često sudjeluju u projektima koji imaju veliko značenje za društvo. Vjerojatno ste u oglasnom prostoru zamijetili niz društveno odgovornih kampanji kojima velike kompanije podržavaju ideje, pojedince ili inicijative što doprinose razvoju društva. Osim toga, zelene kompanije nerijetko same vrlo aktivno sudjeluju u društveno korisnim projektima bilo da se radi o različitim poticajima i stipendijama, bilo akcijama neophodnima za boljitak društva u kojem djeluju.

Kako to izgleda u praksi

U Hrvatskoj je kompanija koje posluju držeći se načela održivosti srećom sve više, a jednom od naših vodećih korporacija, osobito kad je u pitanju održivost, smatra se HEP grupa. HEP grupa je naime vodeća regionalna energetska kompanija koja se ističe nizom dobrih primjera zelene poslovne prakse.

No krenimo redom – od proizvoda po kojima je prepoznatljiva. Voda je jedan od tri najraširenijih izvora obnovljive energije, a jeste li znali da je prva hidroelektrana u Hrvatskoj izgrađena daleke 1884. godine na Mrežnici te da je jednosmjerna struja koja se ondje proizvodila napajala tekstilnu tvornicu u Dugoj Resi i javnu rasvjetu za okolicu? Ili da je hidroelektrana na rijeci Krki bila jedna od prvih na svijetu koje su proizvodile izmjeničnu struju?

Zelena snaga vode

Hidroelektrane spadaju u kategoriju obnovljivih izvora, a čine većinu svih proizvodnih kapaciteta u HEP grupi. U skladu sa Zelenim planom Europske komisije, čiji je cilj da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, proizvođači električne energije prepoznali su priliku za to da energetski sektor utemelje na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu.

HEP grupa se tako u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine već opredijelila za obnovljiv scenarij razvoja, komplementaran Zelenom planu Europske unije. Njegova će realizacija doprinijeti ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike te ispunjenju Globalnih ciljeva održivog razvoja.

HE Gojak

HEP-ov obnovljivi scenarij temelji se na četiri glavna segmenta, od kojih prvi čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, i nadalje najvažnijih obnovljivih izvora u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage. Drugi segment je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe projekt HES Kosinj / HE Senj2 s povećanjem snage za 412 MW.

Snaga sunca i vjetra

No HEP grupa posljednjih godina ulaže sve značajnija sredstva i u razvoj elektrana koje koriste snagu sunca i vjetra, što čini treći stup obnovljivog scenarija. HEP je naime do 2030. godine odlučio izgraditi čak 700 MW sunčanih elektrana i vjetroelektrana, čime do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora energije s 35 na više od 50 posto. Realizacija obnovljivog scenarija do 2030. godine povećat će, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, udio OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje.

Nakon sunčane elektrane Kaštelir, HEP je prošle godine u rad pustio SE Vis kao prvu od ukupno sedam sunčanih elektrana, a u suradnji s gradovima i općinama razvija novih 11 sunčanih elektrana. Nedavno je u rad puštena prva HEP-ova vjetroelektrana Korlat, snage 58 MW, ujedno i prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja proizvodi električnu energiju bez poticaja, a u pokusnom radu su elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri i obje uskoro kreću u pogon.

FNE Sveta Klara

Pred završetkom izgradnje su elektrane kod Stankovaca i Obrovca, a koja će s priključnom snagom od 7,35 MW biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, dok će sredinom ove godine proraditi sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore, snage 2,1 MW. U izgradnji je i sunčana elektrana Cres kod Orleca snage 6,5 MW. Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ova ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije. Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti oko 520 milijuna kuna, a bit će izgrađena neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu .

Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Novo kombi-kogeneracijsko postrojenje snage 80 MWe i 75 MWt, HEP planira i u Osijeku, s procijenjenim ulaganjima od 640 milijuna kuna te na lokaciji  termoelektrane Rijeka.

A maločas smo govorili i o tome da je za zelene kompanije karakteristično to da proizvode svoju energiju. HEP ne zaostaje ni za ovim trendom. Štoviše, poziciju predvodnika zelene tranzicije u Hrvatskoj jača još jednim dobrim primjerom. U HEP-u su naime do danas na svojim zgradama postavili više od 60 sunčanih elektrana za pokrivanje vlastite potrošnje električne energije, čija ukupna snaga premašuje 2 MW.

Za energetsku tranziciju važan je i sektor prometa, gdje je HEP u sklopu programa eMobilnost, dijelom sufinanciranog sredstvima Europske unije, do sada širom Hrvatske u rad pustio više od 200 javnih punionica za električna vozila, koje pokrivaju sve važne cestovne pravce, uključujući autoceste, na području svih 20 županija i Grada Zagreba. HEP električne automobile sve više uključuje u vlastiti vozni park, zbog čega je postavljeno više od internih 40 punionica na lokacijama vlastitih poslovnih objekata.

Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije, pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije na otoku Visu, gdje je HEP, neposredno uz sunčanu elektranu pripremio ugradnju najvećeg takvog postrojenja u Hrvatskoj. HEP analizira i mogućnosti uporabe i proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik.

Na većini projekata HEP uspješno surađuje i nastavit će surađivati s domaćim znanstvenim i stručnim organizacijama te industrijom. Na taj način potiče povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva.