tportal.hr
Zelene politike

Svjetske korporacije znaju kako iskoristiti benefite kružnog oblika gospodarenja, a što je s Hrvatskom?

Gotovo se svakodnevno suočavamo s činjenicom da se životni vijek proizvoda i uređaja koje koristimo znatno smanjio u posljednjih 20-ak godina. Tako sadašnji uređaji nisu ni upola dugotrajni i kvalitetni kao oni koje su koristile prošle generacije.

Hladnjaci ili perilice odjeće nekada su nam uz adekvatan servis služili do 20 godina, a danas se susrećemo s prosječnim vijekom trajanja od oko sedam godina i to ako imamo sreće pronaći rezervni dio koji nije skuplji od kupovine novog uređaja. Začarani je to krug u kojem se potrošače dovodi pred gotov čin kupovine novog proizvoda, što rezultira masovnom proizvodnjom kao tek jednim od problema na globalnoj razini.

Promjene su bitne

Gledano s financijske strane potrošača, neke su studije pokazale da bi povećanje broja popravaka dovelo do ušteda od čak šest milijardi eura godišnje, a izbjegavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom i ponovnom upotrebom raznih materijala poslovni sektor mogao bi uštedjeti više od 500 milijardi eura, uz istodobno zapošljavanje čak dva milijuna ljudi. Ljudi su već pomalo navikli na ovaj način života pa su kupovina umjesto popravka ili čak jednokratno korištenje proizvoda postali uobičajeni, a podatak govori da gotovo 99 posto stvari koje kupimo bacimo u smeće u roku od šest mjeseci.

Ništa ne može trajati vječno, pa ni takav način iscrpljivanja resursa. Upravo zato sve se više fokusiramo na kružno gospodarstvo usmjereno na inovacije u područjima poput dizajna proizvoda, sustavan način razmišljanja, produljenje životnog vijeka proizvoda te recikliranje, čime se uspostavljaju okvir i čimbenici za otporan sustav, sposoban za dugoročno djelovanje.

Kružno gospodarstvo u tom smislu podrazumijeva proizvode, usluge, opremu, infrastrukturu te se odnosi na sve oblike, sektore i grane industrije. Ovaj model učinkovitije koristi resurse i pridonosi dobrobiti čovječanstva te dugoročnom održivom razvoju cjelokupnog gospodarstva.

Kako to rade veliki

Za postizanje kružnog modela gospodarstva ključni su faktori svi sudionici – od proizvođača do potrošača – jer samo je u sinergiji moguće postići konkretne promjene i korake. Velike tvrtke i korporacije uvelike su uključene u to pronalazeći rješenja za ponovno iskorištavanje i smanjivanje iscrpljivanja resursa, a samim time i onečišćenja okoliša. Istražili smo načine i postupke kojima se služe neke od najvećih svjetskih, ali i hrvatskih kompanija.

Strategija gigantske korporacije poput Coca-Cole temelji se na odgovornosti i pomaganju u rješavanju globalne krize nastale zbog plastičnog otpada. Coca-Cola već podržava i ulaže napore tako da se do 2025. godine 100 posto primarne ambalaže koju globalno plasira može reciklirati. Izravan doprinos rješavanju problema zagađenja plastičnom ambalažom ključan je dio njihovog sveobuhvatnog višegodišnjeg plana pod nazivom Svijet bez otpada.

Navedenim planom žele smanjiti ugljični otisak korištenjem više recikliranog materijala, olakšati ambalažu, fokusirati se na rješenja za ponovno punjenje i točenje. Ulažu i u lokalne programe za prikupljanje staklenih boca, plastike i limenki kako bi se na kraju mogle reciklirati. Tako je prošle godine mineralna voda Römerquelle postala prva voda u Hrvatskoj s cjelokupnim asortimanom napravljenim od recikliranih plastičnih boca.

Isti pozitivan primjer slijedi Nestlé te svojom uspješnom inicijativom i razumijevanjem kružne ekonomije itekako napreduje prema postizanju budućnosti bez otpada. Osim što je Nestlé partner inicijative New Plastics Economy Zaklade Ellen MacArthur, rade i na pakiranjima za višekratnu upotrebu te se trude ponuditi što više proizvoda u ekološki održivom pakiranju.

Kako se to radi u Hrvatskoj

Što se tiče Hrvatske, postoje svijetli primjeri kompanija koje slijede pozitivan put spomenutih korporacija svjetskog glasa, odlučujući se na put prema kružnoj ekonomiji. Jedna od njih je Dukat, kompanija koja je upravo pokrenula projekt kružnog gospodarstva kao logičan nastavak svojih aktivnosti usmjerenih na brigu za okoliš i smanjenje otpada. Radi se o prvom ovakvom projektu unutar spomenute kompanije, ali i na razini Hrvatske.

Njime će se kartonska ambalaža koja nastaje u proizvodnom procesu, umjesto da bude isključivo reciklirana kao što su to do pokretanja ovog projekta činili, koristiti kao sirovina za proizvodnju papirnatih ručnika i toaletnog papira koje koriste Dukatovi zaposlenici. Time se životni vijek tetrapak ambalaže znatno produžuje, a smanjuje se količina proizvedenog otpada.

Ovaj projekt kružnog gospodarstva imat će konkretne koristi za okoliš te je predviđeno da će se na razini godine, opisanim postupkom oporabe 140 tona otpadne višeslojne kartonske ambalaže, smanjiti ispuštanje oko 114.000 kilograma ugljikovog dioksida u atmosferu te spriječiti sječa oko 1800 stabala godišnje.

Kako se radi o kompaniji koja je strateški usmjerena odgovornom ponašanju i održivom poslovanju, već godinama izgrađuju svoj sustav upravljanja i kontinuirano smanjuju svoj utjecaj na okoliš.

Vlastiti sustav upravljanja okolišem, uvođenje održivih projekata i praksi zaokružuju i društveno odgovornim inicijativama u koje implementiraju okolišnu dimenziju. Primjer toga je i kreativni likovni natječaj „VOLIM MLIJEKO!“ koji se uspješno provodi već deset godina zaredom, a u kojem je do sada sudjelovalo više od 40 tisuća učenika diljem zemlje. Ove godine rezultirat će sadnjom više od 10.000 stabala, što će ujedno biti najveći pojedinačni korporativni projekt pošumljavanja u Hrvatskoj.

Put prema kružnom gospodarstvu zahtijeva suradnju na svim razinama, uz društvenu uključenost, prilagodbu i usvajanje novih poslovnih modela, a upravo su ovakvi projekti i inovacije ogledan primjer tranzicije kojoj se svi trebaju okrenuti.