tportal.hr
Zelene politike

Uvjereni ste da je plastika najgore što se dogodilo čovječanstvu? Istina ne može biti dalje od istine, ali jednu stvar ipak moramo shvatiti mnogo ozbiljnije!

Plastika je, otkako je nakon II. svjetskog rata ušla u široku primjenu, doslovno transformirala naše živote. Bez nje bi stvarnost koju živimo, komfor koji uživamo i napredak kojem stremimo bilo nezamislivi. Plastika je, neosporno, revolucionirala medicinu, njenom je industrijskom primjenom u auto i avio-industriji smanjena potreba za fosilnim gorivima što je direktno utjecalo na razinu zagađenja, omogućila je čovjeku put u svemir, izumi poput kaciga, inkubatora i opreme za pročišćavanje vode spasili su milijune života…

I što je onda pošlo po zlu? Kako to da danas o plastici govorimo kao o jednom od najvećih izvora opasnosti za okoliš u kojem živimo? Glavnina problema ne krije se, vidite, u plastici samoj, već u nemarnom odnosu koji je čovječanstvo razvilo prema ovom revolucionarnom materijalu. U relativno smo kratkom vijeku stvorili vrlo toksičnu kulturu koja pokazuje sva mračna lica plastike, stručnjaci to nazivaju fenomenom kulture bacanja.

Čak 40 posto sve plastike koja se koristi odnosi se, naime, na jednokratnu plastičnu ambalažu – proizvode poput jednokratnih vrećica čiji je rok trajanja korištenja rijetko dulji od koje minute, što je osobito poražavajuće s obzirom na to da se negativni utjecaj jednokratne plastične ambalaže na okoliš mjeri u stotinama godina. Istraživanja pokazuju da smo u posljednjih 15 godina proizveli 50 posto ukupne količine sve ikad proizvedene plastike, a predviđa se da će taj broj u budućnosti i dalje eksponencijalno rasti. Odnosno, rasti će, ako na vrijeme ne poduzmemo nešto da taj trend zaustavimo.

Vrijeme je za djelovanje

Uzmemo li u obzir činjenicu da u oceanima pluta dovoljno plastike da se na svakih 300 metara obale postavi po pet punih vreća jednokratne plastike, sve veća zabrinutost proporcionalna rastućem interesu ljudi za teme koje se tiču zaštite okoliša nimalo ne čudi. Pokazalo je to, uostalom, i istraživanje koje smo nedavno proveli na Tportalu.

U istraživanju je sudjelovalo više od 1.000 ljudi, a pokazalo se da gotovo 40 posto čitatelja koji su sudjelovali u istraživanju teme iz područja zaštite okoliša, održivosti i borbe protiv klimatskih promjena smatra trenutačno najvažnijim pitanjima. Drugi značajni indikator koji ide u korist budućnosti bez jednokratne plastike je i taj što je golemi dio naših čitatelja, gotovo njih polovica, izrazio krajnju bojazan pred posljedicama klimatskih promjena.

Pa ipak, ako je za vjerovati rezultatima našeg istraživanja, onda Hrvati i Hrvatice ne staju samo na apstraktnoj razini brige za okoliš. Čak 97 posto sudionika u istraživanju reklo je da redovito razdvaja otpad i to poglavito zbog vlastitog uvjerenja u korisnost ove prakse, a ne zato što im je to netko nametnuo. Štoviše, čak je 75 posto ispitanika reklo kako bi ili već jest sudjelovalo u akcijama čišćenja prirode ukoliko ima se ukaže prilika.

Još jedan važan indikator o tome da Hrvati shvaćaju da sva plastika nije ista, odnosno da se vrijedi potruditi reciklirati onu koja se reciklirati može (i mora), odnosi se na podatak da čak 73 posto naših ispitanika redovito reciklira plastične boce. I opet, ne iz potrebe ili prisile, već iz vlastitog uvjerenja.

Kao što vjerojatno znate, postoji nekoliko vrsta plastike i veći dio nje može se reciklirati. Onaj manji dio, koji je zbog ekonomskih ili tehničkih razloga nemoguće ponovno upotrijebiti, završit će neminovno na deponijima gdje će se razgrađivati stotinama godina. Upravo je zato važno pobrinuti se da reciklabilna plastika ostane u neprestanom opticaju. Kako ju prepoznati, pitate se. Edukacija i ovdje igra ključnu ulogu. Sve što je potrebno za razlikovanje reciklabilne plastike od nereciklabilne jest naučiti ispravno čitati znakove. Lakše je nego što mislite.

Rješenje nadohvat ruke

Pa ipak, svi su istraživači u jednome prilično jednoglasni – štetni utjecaj jednokratne plastike može se riješiti jednostavnim rješenjima. Smanjenjem upotrebe jednokratne plastike te recikliranjem one plastike koja se može vratiti u opticaj. Srećom, to prepoznaje i sve više brendova koje ulažu značajna sredstva upravo u taj proizvodni segment.

Jedan od takvih brendova je i voda Römerquelle. Römerquelle ambalaža proizvedena je, naime, u potpunosti iz recikliranih plastičnih boca, što je rezultat višegodišnjeg predanog rada, brojnih testiranja i tehnoloških inovacija koje su omogućile veću upotrebu reciklirane plastične ambalaže uz čak 70 posto manje utroška CO2 negoli za boce napravljene od nereciklirane plastike. 

Römerquelle voda je jedan od brendova iz Coca-Cola portfolija, a ta kompanija do 2025. godine svu svoju ambalažu planira učiniti reciklabilnom, a do 2030. planira čak 50 posto ukupne ambalaže proizvoditi od recikliranih materijala. Coca-Cola si je također zadala cilj da do 2030. za svaku bocu ili limenku koju stavi na tržište prikupi po jednu odbačenu.

Kako to funkcionira u stvarnosti

Da mi, kao krajnji potrošači imamo itekako veliku ulogu u nastojanju da planet u opipljivoj budućnosti pretvorimo u svijet bez otpada pokazat ćemo vam na prigodnom primjeru života jedne Römerquelle boce. Na kraju krajeva, sve započinje i završava upravo našom odgovornošću.

Kako bi uopće bilo moguće proizvoditi ambalažu od reciklirane plastike, ona prvo treba biti adekvatno zbrinuta. Prvo kroz proces prikupljanja i odvajanja, a jednom kad se prikupljene boce sortiraju, moguć je novi ciklus njihova života. Prikupljene boce najprije se sortiraju prema boji, zatim se prešaju u bale nakon čega slijedi njihov transport do postrojenja za reciklažu.

Sasvim pojednostavljeno, bale od prešanih plastičnih boca mogu završiti na dva načina: ili kao pahuljice ili kao granule. Svaka nova boca proizvedena od recikliranih plastičnih boca koju će Römerquelle ponovno staviti na tržište svoj život počinje kao listić. Ti se listići prvo temeljito očiste, nakon čega se tope i filtriraju da bi se naposljetku pretvarorile u pahuljice i granule koje Römerquelle zatim koristi kako bi proizveo nove boce za svoju vodu. 


Kao što vidite, ni u jednom dijelu tog procesa plastika ne ostaje neiskorištenom. Upravo je zato neizmjerno važno da prepoznamo svoju vlastitu ulogu i preuzimanjem odgovornosti pomognemo doprinijeti viziji svijeta bez otpada. Recikliranjem ne pomažemo samo svijetu u kojem živimo, već i izravno utječemo na kvalitetu kako života nas samih, tako i na kvalitetu života generacija koje tek dolaze.