tportal.hr
Zelene priče

Zanima vas kako će se svijet zbog klimatskih promjena mijenjati u narednim desetljećima? Ugledni znanstvenici donose najcrnje scenarije

Proteklih su dana jednu od dominantnijih tema na globalnoj medijskoj sceni predstavljale vijesti koje su dolazite sa Summita u Glasgowu na kojem su se okupili predstavnici svjetskih nacija ne bi li raspravljali o dugoročnim posljedicama klimatskih promjena te tražili mogućnosti zajedničkog odgovora na probleme koje one donose.

Premda važne, ove su vijesti možda ipak ostale u sjeni nekih domaćih dnevno-političkih zbivanja, ali ćemo, s obzirom na profil ovog platforme, ipak iskoristiti trenutak kako bismo istaknuli i dodatno naglasili alarmantnost jedne studije koja bi nas itekako trebala upozoriti na važnost dosljednog i što žurnijeg provođenja strategije za održivi razvoj planeta.

Uoči samog summita objavljena je, naime, jedna važna studija koja je pokazala kako bi klimatske promjene u narednih 50-ak godina mogle stvoriti uvjete koji su gotovo nemogući za život za skoro 3 milijarde ljudi. Prema rezultatima te iste studije, koju potpisuju međunarodno priznati stručnjaci, do 2070. godine na Zemlji bi trebalo živjeti oko 9 milijardi ljudi od čega bi čak trećina svjetske populacije bila primorana živjeti u područjima u kojima prevladavaju uvjeti kakve danas možemo pronaći tek u najvrućijim dijelovima Sahare. Prošle je godine, samo usporedbe radi, takvim ekstremnim klimatskim uvjetima bilo podložno svega 0.8 posto površine planete dok bi za manje od 50 godina takvi uvjeti zavladali na čak 19 posto površine Zemlje!

Možda još uvijek nije prekasno za promjene

Srećom, autori ove studije, kako prenosi Financial Times, uvjeravaju da možda još uvijek nije prekasno za sprečavanje najcrnjeg scenarija. Štoviše, usuglase li se globalne sile oko jedinstvene strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova progresija ovog alarmantnog trenda mogao bi se usporiti za otprilike 50 posto – što bi u skoroj budućnosti život olakšalo čak 1.5 milijardi ljudi.

Još jedna važna spoznaja koja proizlazi iz ove studije pokazuje i činjenicu da većina ljudi bez obzira na sve civilizacijske dosege već tisućama godina živi u vrlo uskom rasponu srednje godišnje temperature koja se kreće između 11 i 15 stupnjeva.

“Ova izrazito stalna klimatska niša vjerojatno predstavlja temeljna ograničenja za ono što je ljudima potrebno da prežive i napreduju”, rekao je profesor Marten Scheffer sa Sveučilišta Wageningen, jedan od potpisnika studije. “Svaki stupanj zagrijavanja iznad sadašnjih razina odgovara otprilike 1 milijardi ljudi koji su izvan normalnih klimatskih parametara”, dodaje njegov kolega Tim Lenton.

Što to točno znači? Prema svim znanstveno relevantnim spoznajama globalno je zatopljenje rezultiralo porastom temperature za 1.1 stupanj u usporedbi s predindustrijskim dobom. Očekuje se da će, u najboljem slučaju čak i ako u ovom trenutku poduzmemo sve što se poduzeti može kako bismo smanjili emisiju stakleničkih plinova, temperatura u narednih 20 godina porasti za dodatnih pola stupnja.

Možda se ta brojka čini neznatnom, ali čak i naoko ovoliko mali porast prosječne temperature za svijet će imati krajnje ozbiljne posljedice. Štoviše, znanstvenici su točno izračunali što će se planetu događati narednih godina.

Europa

Europa će, s obzirom na prognoze za ostatak planeta, prema projekcijama znanstvenika proći daleko najbolje s obzirom da će biti jedini kontinent koji će do 2070. izbjeći srednje godišnje temperature iznad 29 Celzijevih stupnjeva. Premda, treba računati kako će velika područja Skandinavije, istočne Rusije kao i zemalje koje graniče sa Sredozemljem zahvatiti povećanje temperature od 5 stupnjeva što će značajno promijeniti klimatske uvjete u Europi. 

Sjeverna Amerika

Prema najekstremnijem scenariju, američki bi Jug do 2070. mogao postati mnogo ekstremniji, osobito kad je riječ o područjima koja graniče s Meksičkim zaljevom dok bi Srednja Amerika snosila najveći teret povišenih temperatura – s do 20 milijuna ljudi koji žive na srednjim godišnjim temperaturama od 29 stupnjeva.

Na velikim dijelovima Kanade i Aljaske ispod arktičkog kruga do 2070. će temperature također ozbiljno porasti, ali se očekuje da će ta područja i u budućnosti ostati rijetko naseljena.

Južna Amerika

Veći dio Južne Amerike – uključujući Brazil, Peru, Kolumbiju i Venezuelu, postat će zbog porasta temperature gotovo nemoguć za život. Predviđa se kako će ondje u ekstremnim temperaturama živjeti oko 89 milijuna ljudi.

Afrika

Predviđa se da će populacija Afrike doživjeti eksploziju stanovništva te da će se broj stanovnika na tom kontinentu u narednih 50 godina udvostručiti te da će Nigerija preuzeti titulu treće najmnogoljudnije zemlje na svijetu sa najvećim glavnim gradom na planetu. Uzmemo li to u obzir, oko 81 posto predviđene populacije Nigerije od oko 477 milijuna bit će direktno pogođeno rastom temperature što će dovesti do golemih migracija.

“Predviđanje stvarne veličine klimatskih migracija i dalje je izazov. Ljudi radije ne migriraju. Također, u dijelu svijeta postoji prostor za lokalnu prilagodbu u granicama, ali na globalnom jugu to će zahtijevati brzo poticanje ljudskog razvoja”, rekao je Scheffer.

Azija

Broj stanovnika Azije u narednih će pola stoljeća premašiti 5 milijardi ljudi, a veći će dio njih biti osuđen na život u ekstremnim vrućinama. Najgora se situacija očekuje u Indiji gdje će u pustinjskim uvjetima živjeti čak polovica stanovnika, odnosno nešto manje od milijardu ljudi dok bi gotovo cijeli Ujedinjeni Arapski Emirati i Kambodža postali gotovo nemogući za život.

Australija

Ekstremna vrućina očekuje se na područjima koja ni danas nisu naseljena dok će stanovništvo Australije i u budućnosti ostati smješteno pretežito uz južnu i istočnu obalu kontinenta.