tportal.hr
Zelene politike

Zašto nam nešto toliko jednostavno, kao što je recikliranje, zadaje toliko izazova

Možda su vam već pune uši tekstova o važnosti recikliranja, ali ćete se vjerojatno složiti s tezom da, s obzirom na količinu pažnje koja se ovoj temi posvećuje, recikliranje itekako zaslužuje našu pozornost. Osobito kad uzmemo u obzir koliki postotak nas još uvijek ne razlikuje otpad od smeća.

No, recikliranje  predstavlja mnogo više od puke funkcije smanjenja količine smeća koje gomilamo u planinama deponija. Ono ima niz prednosti koje daleko nadilaze razinu ekološke održivosti. Na kraju krajeva, u ovom visoko konzumerističkom vremenu u kojem živimo, smeće može postati i ozbiljna prilika za generiranje novih mogućnosti.

Što je to recikliranje?

Bez obzira o tome radi li se o plastici, papiru, aluminiju ili staklu, vrijednost proizvoda i materijala od kojih su oni proizvedeni, nakon što nam postaju suvišni, daleko je veća nego što to mislimo. Štoviše, većina materijala ima odličan potencijal za recikliranje. Stručnjaci procjenjuju da čak 75 posto otpada može biti reciklirano!

Usko gledajući, recikliranje bismo mogli nazvati procesom odvajanja, prikupljanja, prenamjenjivanja i ponovne uporabe. Recikliranje, osim toga, uz reduciranje i ponovnu uporabu, predstavlja i jedno od tri temeljna pravila održivosti. Recikliranje je praksa čiji se učinak doslovno odražava na zdravlje čitavog planeta.

Zašto je recikliranje važno?

Iako možda rijetko o tome razmišljamo, ali prirodni resursi su ograničeni, a zaliha nekih se već ozbiljno približava kritičnoj razini. Recikliranjem stajemo na kraj osiromašenju tih resursa, a u većini slučajeva se recikliranjem smanjuje čak i negativni ekološki učinak na okoliš – i to značajno. Recimo, za proizvodnju aluminijskih pločica od recikliranog materijala treba čak 95 posto manje energije nego za proizvodnju iz svježe sirovine. Slično je i s čelikom, gdje postotak štednje energije iznosi 70 posto.

A recikliranje ima smisla čak i iz ekonomske perspektive. Kao neko opće pravilo uzima se računica da je odlaganje recikliranog otpada čak šest puta jeftinije od konvencionalnog prikupljanja smeća. Osobito jednom kad komunalnim poduzećima račune za odvoz smeća krenemo plaćati prema kilaži smeća koje smo proizveli. Osim toga, ekonomski učinak recikliranja vidljiv je i na višoj ekonomskoj razini. Jedno je istraživanje pokazalo da je samo tijekom 2016. zahvaljujući recikliranju stvoreno čak 757.000 novih radnih mjesta koja su u proračune uprihodila čak 6.7 milijardi dolara!

Recikliranje, dakle, smanjuje potrebu za uzgojem, sječom ili rudarenjem što, s druge strane, smanjuje i negativni utjecaj na prirodu: siječe se manje šuma, smanjuje se potreba za promjenom toka rijeka, smanjuje se ugrožavanje ekosustava divljih životinja, pada količina zagađivanja.

Što se sve može reciklirati?

Odgovor na ovo pitanje je prilično jednostavan – gotovo sve. Premda, plastika, s obzirom na količinu u kojoj ju koristimo, predstavlja vjerojatno najrelevantniji materijal za recikliranje. Vrlo dobro znamo da je plastika u prirodnom okruženju gotovo nerazgradiva, a sve su prisutnije i vijesti o opasnostima mikroplastike čiji se tragovi sad već nalaze u gotovo svakom organizmu – uključujući ljude. Najveći problem pritom, valja istaknuti, predstavlja jednokratna plastika čija se uporaba, srećom, već počela zabranjivati diljem kugle zemaljske.

Metali predstavljaju iduću veliku skupinu materijala s golemim potencijalom za recikliranje budući da se njihovim recikliranjem smanjuje čak 97 posto smeća koje nastaje prilikom konvencionalne proizvodnje te zbog činjenice da se njihovim recikliranjem štedi 90 posto energije.

A tu je, dakako, i papir. Jedna tona recikliranog papira od siječe spašava 17 stabla i štedi 26.000 litara vode koliko bi se potrošilo za proizvodnju papira iz nereciklirane sirovine. Osim toga, recikliranjem papira štedi se i oko 4.000 kilovata struje što je pak dovoljno  za šest mjeseci opskrbe električnom energijom prosječnog kućanstva.

Kako reciklirati?

Recikliranje je prilično jednostavno, nakon što usvojimo neka temeljna pravila i jednom kad ono postane dio naših svakodnevnih obrazaca ponašanja. U nastavku vam donosimo neke generalne i opće prihvaćene smjernice koje bi vam trebale olakšati tranziciju u održiviju budućnost.

  • Naučite razlikovati vrste otpada, a započnite s odvajanjem organskog od neorganskog otpada.  
  • Važno je dobro znati koja vrsta otpada ide u svaki kontejner za reciklažu. Mi zapravo ne recikliramo smeće, ali provodimo selektivno odvajanje. Kompanijama za upravljanje otpadom tako olakšavamo iskorištavanje ovog otpada da bi ga ponovno pretvorili u sirovine.
  • Nabavite specijalne reciklažne otoke za kućanstvo koji će vam olakšati razdvajanje i skladištenje otpada.
  • Recikliranje može biti obiteljska aktivnost, a djeca koja će od malih nogu usvojiti ovo ponašanje, bit će odgovorni građani i u budućnosti. 
  • Nemojte gomilati otpad niti čekati da neka određena kategorija otpada dođe na red za odvoz smeća. Iskoristite reciklažna dvorišta ili reciklažne otoke u svojoj blizini.  
  • Zapamtite da se otpad koji je čist mnogo bolje reciklira.
  • Imajte na umu da se boje kanti za recikliranje razlikuju ovisno o zemlji ili lokaciji na kojoj se nalazite.

Što se sve proizvodi od recikliranih materijala?

Popis predmeta koje svakodnevno koristimo, a proizvedeni su od recikliranih materijala, prilično je dugačak. Danas, tako, možete nabaviti sve od čačkalice do frižidera koji su proizvedeni od recikliranih materijala. Od recikliranih se materijala proizvode tenisice, odjeća pa čak i ogrlice za pse. Tu su i tepisi, podne obloge i zidne obloge proizvedene, naravno, od recikliranih materijala. A ne valja zaboraviti niti na igračke, sportsku opremu ili namještaj – također proizvedene od recikliranih materijala. Lista je, kao što vidite, beskonačna.

A kako se čini, na red su došle i SIM kartice koje se proizvode od reciklirane plastike. Ova vam se vijest možda na prvu može učiniti beznačajnom, ali promijenit ćete svoje mišljenje nakon što čujete koliko se godišnje zbog tih par milimetara kvadratnih proizvede nove plastike.

Upotreba recikliranih materijala u procesu proizvodnje SIM kartica će primjerice u budućnosti eliminirati potrebu za skoro 5.000 tona nove plastike godišnje i smanjiti emisije CO2 za 15.000 tona. Iako SIM kartica teži jedva 4 grama, u 2020. godini širom svijeta proizvedeno je 4.5 milijardi SIM kartica što je jednako količini od 20.000 tona plastike ili težini dva Eiffelova tornja!

Znaju to i u Hrvatskom Telekomu, našoj najvećoj telekomunikacijskoj kompaniji čije usluge koristi veliki broj hrvatskih građana. Njihove SIM kartice od 2012. godine dolaze u pakiranjima od recikliranog materijala. U budućnosti, u suradnji s Deutsche Telekomom, HT planira nabavljati sve svoje SIM kartice od renomiranih europskih proizvođača, pritom pazeći na materijale od kojih su iste napravljene, što je još jedan od dokaza kako kompanija sve više brine o pitanju održivosti i pokazatelj smjera u kojem ide. Do kraja 2021. godine HT ima u planu koristiti SIM kartice koje sadržavaju 50 % manje plastike u svom pakiranju tzv. „Half SIM“.

No, to je tek jedan od smjerova koji vode održivosti za kojima se u Hrvatskom Telekomu vode. Na razini kompanije nedavno je tako uvedena praksa smanjenja upotrebe plastičnih boca, što je još jedan od primjera proaktivnosti kompanije kad je u pitanju zauzimanje jasne pozicije u borbi za bolju budućnost. Premda Hrvatski Telekom kao digitalna kompanije nije proizvodnog karaktera niti je veliki zagađivač, ipak svoju odgovornost tržišnog korporativnog lidera živi  vlastitim primjerom dokazujući da uspjeh može biti itekako održiv.

„U skladu s tom mišlju i sa strategijom održivog razvoja Hrvatskog Telekoma, jedan od ciljeva koje smo si zadali krajem prošle godine je smanjenje internog korištenja plastičnih boca u 2021. godini. U skladu s tim, donesena je odluka na razini kompanije koja nalaže prestanak kupovine vode i ostalih napitaka pakiranih u plastičnu ambalažu, kao što su plastične čaše, žličice i sl. Umjesto vode u plastičnim bocama, voda je dostupna u staklenim bocama“, rekli su nam iz HT-a. „Ovo je još jedan korak ka povećanju našeg pozitivnog doprinosa društvu i okolišu, što je oduvijek bila jedna od glavnih strateških odrednica naše kompanije“.