tportal.hr
Go Green!

Zašto neki ljudi recikliraju, a drugi ne? Istražili smo glavne predrasude

U posljednje se vrijeme često piše o tome zašto je važno reciklirati. Dovoljno je samo osvrnuti se oko sebe. I na platformi na kojoj se trenutačno nalazite pronaći ćete priličan broj članaka koji se bave upravo ovom temom. Stoga vas danas nećemo ponovno podsjećati na benefite recikliranja. Ukazat će se ponovno prilika. Umjesto toga, odlučili smo malo promijeniti ploču i istražiti zašto neki ljudi, uz obilje korisnih informacija i vrlo praktičnih savjeta, još uvijek nisu usvojili praksu koja se iz dana u dan pokazuje ključnom za čišću, zdraviju i zeleniju budućnost planeta.

Istraživanje kaže da većina nas reciklira, ali…

Premda smo na Tportalu proveli anketu čiji rezultati pokazuju da velik broj građana i građanki Republike Hrvatske redovito reciklira, stvarnost je, čini se, ipak znatno drugačija. Štoviše, ne samo da ne recikliramo, dobar dio nas svoj otpad odlaže krajnje neodgovorno i to čak i po najskrovitijim zakucima zemlje kao što su špilje ili podzemne jame – inače naši najveći izvori pitke vode.

Potvrdio nam je to u razgovoru ugledni sveučilišni profesor Veinović, stručnjak za zaštitu okoliša koji se specijalizirao za otpad, rekavši kako se na području Lijepe naše nalazi tisuće ilegalnih deponija čiji broj neprestano raste te da, još alarmantnije, smeće ostavljamo čak i na lokacijama do kojih je skoro pa nemoguće doći. To je podatak koji svakako ne ide u prilog činjenici da se više od 90 posto ispitanika izjasnilo pozitivno po pitanju prakse odgovornog odnosa prema smeću.

A da je stanje na terenu zabrinjavajuće pokazala je, uostalom, i akcija Zagrebačke pivovare „Čuvaj, pazi, ne bacaj!“ tijekom koje je gotovo 300 volontera u osam navrata izlazilo u prirodu s ciljem čišćenja i pravilnog zbrinjavanja nemarno odbačenog otpada. Na lokacijama je pronađeno više od 260 velikih vreća smeća, sedam tona dodatnog otpada te odbačeni autobus i bačve teške 200 kilograma.

Eko akcija čišćenja korita rijeke Mrežnice u kojoj je sudjelovalo 40-tak ronioca KPA Vodomar i KPA Karlovac. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

„Izuzetno smo ponosni na rezultate prve faze kampanje i na količinu otpada koju smo zajedno s našim partnerima uspjeli ukloniti s ilegalnih odlagališta. Ona su ozbiljan problem koji prijeti našem okolišu i našem zdravlju, a Žuja svojom kampanjom i aktivnostima unutar nje želi podići svijest o važnosti pravilnog, odgovornog i savjesnog odlaganja otpada. Jednako dobrim rezultatima se nadamo i u drugoj fazi kampanje koja je upravo započela.“, istaknula je Ana Štebih Pinjuh, direktorica marketinga Zagrebačke pivovare.

Zašto i dalje ne recikliramo (dovoljno)

Znamo da je golemi dio odbačenog otpada ponovno iskoristiv u proizvodnom procesu. A znamo i da se recikliranjem značajno smanjuje emisija stakleničkih plinova. Znamo za ekonomske prednosti recikliranja koje se ponajprije očituju u štednji energije. Znamo da se zahvaljujući recikliranju otvaraju nova radna mjesta.

Postavlja se pitanje zašto onda i dalje određeni dio nas ne reciklira. Jedno je američko istraživanje ponudilo zanimljive odgovore na ovo pitanje. Najčešće je, kažu znanstvenici koji su ga provodili, razlog naš vlastiti komfor. Drugim riječima, lijeni smo. Pa ipak, umjesto da to priznamo, mi se radije pravdamo nedovoljnom infrastrukturom za recikliranje kao što su to, primjerice, reciklažna dvorišta ili reciklažni otoci. Dovoljno je osvrnuti se oko sebe i vrlo ćemo brzo uvidjeti kako se u našoj bližoj okolini takva mjesta nalaze. Sve što je potrebno je, kad negdje idemo, sjetiti se ponijeti razvrstani otpad i usput ga primjereno deponirati.

U nastavku vam donosimo ostatak razloga kojima se ljudi najčešće pravdaju kad je u pitanju ne-recikliranje.

Nema smisla

Stručnjaci se slažu kako je, kad je riječ o ovoj izlici, na djelu kriva matematika. Tvrde da se vodimo za kratkoročnom računicom ekonomske isplativosti bez da u obzir uzmemo dugoročni efekt recikliranja. Ljudima koji ne recikliraju iz ovog razloga poručuju da je razina težine nekog zadatka u našim glavama uvijek veća od svoje stvarnosne vrijednosti.

Ne znam što kamo pripada

Ovo je još jedan prilično raširen razlog kojim se pravdaju ljudi koji ne recikliraju. Da, kontaminirani ili nepravilno razvrstani otpad predstavlja stvarni problem za kasniju industrijsku preradu, ali uz današnju dostupnost informacija (svo znanje svijeta nalazi nam se doslovno u dlanu udaljeno svega nekoliko klikova) informiranje ne bi trebalo predstavljati osobiti problem. Osim toga, nakon što nekoliko puta pročitamo koji otpad pripada kojoj grupi, brzo će nam se to znanje usjeći u dugotrajno pamćenje.

Sve je to dio velike zavjere

Bez obzira na to što je dokazano i gotovo opće prihvaćeno da recikliranje itekako ima golemu korist, još uvijek postoje i oni koji njegov značaj niječu. Neki to rade jer misle da od recikliranja ionako nikakve koristi jer na kraju otpad ionako završi na istom kupu, drugi se vode za onime što smo istaknuli u podnaslovu. Upravo je zato, ističu stručnjaci, neobično važno uvijek iznova ponavljati priču o važnosti recikliranja i silnim benefitima koje ono donosi. Jedino se znanjem možemo boriti protiv predrasuda.

Informirajte se

Ponavljanje je majka svog znanja. Priznati da nešto ne znamo, da nismo sto posto sigurni kako se nešto radi ili pokazujemo želju da naučimo nešto novo nije ništa čega bismo se trebali sramiti. Upravo suprotno! Budite osoba koja će promijeniti budućnost i pronađite alat pomoću kojeg ćete to postići. Posjetite Žujinu platformu i ponovite osnove recikliranja. Već je i to sjajan početak!

08.05.2021., Osijek – Akcija čišćenja područja Juga ll uz Bajer. Photo: Dubravka Petric/PIXSELL