tportal.hr
Zelene politike

Zelena tranzicija ostvariva je više nego ikad prije. Evo zašto!

Proteklih godinu dana živjeli smo, pa, drugačije. Svijet je okovala situacija nezabilježena u ljudskoj povijesti, situacija koja je iz korijena promijenila samu bit života, ali i obrasce našeg ponašanja. I da, teško je reći da nam je ovo novo normalno u kojem živimo donijelo išta dobro, no ne i nemoguće – koliko god se to činilo suludim.

Uzmimo za primjer promjene koje su zahvatile domenu prijevoza. U gradovima diljem svijeta korona je doprinijela smanjenju gužvi na cestama, manjem broju vozila u privatnom vlasništvu i manjoj emisiji stakleničkih plinova. Sve su to odlični indikatori za budućnost koja nas možda čeka. Štoviše, uvjeti da ostvarimo takvu, zeleniju i održiviju, budućnost nikad nisu bili bolji!

Pridodamo li sad tome činjenicu da se na europskoj razini poduzimaju vrlo konkretne mjere koje bi u vrlo doglednoj budućnosti trebale osigurati „zelenu tranziciju“, još smo korak bliže ultimativnom cilju.

Politika Europske unije

Smanjenje štetnih učinaka prometa važan je cilj politike Europske unije, kako stoji na službenim stranicama Europske agencije za okoliš. Shodno tome, dokumenti o strategijama EU-a usmjereni su na dekarbonizaciju prometa. Cilj strategije Europske komisije iz 2018., „Čist planet za sve: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo”, prikazati je scenarije za postizanje „nulte neto stope” emisija stakleničkih plinova u cijeloj Uniji do 2050.

Pritom su glavni smjerovi djelovanja fokusirani na preusmjeravanje na najučinkovitije vrste prometa, one koje najmanje onečišćuju, upotreba održivije prometne tehnologije, goriva i infrastrukture te osiguravanje cijena prijevoza koje u potpunosti odražavaju štetne učinke na okoliš i zdravlje.

Potrebno je urgentno djelovanje

Ciljevi Europske unije, osobito kad je u pitanju strategija nove Komisije, dobro su nam poznati. Aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen vrlo je jasno istaknula da je jedan od temeljnih interesa njezinog kabineta borba protiv klimatskih promjena, a promet igra itekako veliku ulogu u onečišćenju okoliša.

Jeste li, recimo, znali da se na promet troši trećina ukupne konačne energije u EU? Ili da se razina emisija većine gospodarskih sektora od 1990. naovamo smanjila dok je razina emisije koju proizvodi promet u stalnom rastu? Te emisije sada čine više od četvrtine ukupnih emisija stakleničkih plinova koje proizvodi EU, zbog čega je, kako izvješćuje Europska agencija za okoliš, prometni sektor velika prepreka ostvarenju ciljeva EU-a u pogledu zaštite klime.

Automobili, kombiji, kamioni i autobusi proizvode više od 70 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova nastalih u prometu. Osim toga, onečišćenje bukom još je jedan, vrlo značajan faktor što ugrožava zdravlje više od 100 milijuna ljudi koji žive na području Europe, a direktno je povezan s cestovnim prometom.

Zato nimalo ne čudi „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” iz 2016., utvrđujući da su učinkovitiji prometni sustav, brzo uvođenje goriva s niskim emisijama te prelazak na vozila s niskom razinom emisija i vozila bez emisija prioritetna područja djelovanja.

Jednostavno rješenje problema

Sve nas ovo dovodi do pitanja kako u praksi riješiti ovaj urgentni problem koji se tiče svih nas. Odgovor je prilično jednostavan – električni automobili. Da, postoje strahovi, da ne kažemo predrasude, zbog kojih ljudi još uvijek zaziru od nabavke ovih automobila, kao što su to cijena, domet ili broj raspoloživih stanica za punjenje. No krenimo redom i uskoro ćete uvidjeti da su sve to neutemeljene bojazni.

Cijena, dakle. Realno, početna cijena električnih vozila viša je u odnosu na još uvijek popularnije benzince ili dizelaše, ali je zahvaljujući značajnim sredstvima sufinanciranja, koja su prošle godine iznosila i do 70.000 kuna, itekako dostižna. Da ne govorimo o dugoročnoj isplativosti pridodamo li početnoj cijeni benzinca ili dizelaša trošak goriva koji ćete tijekom radnog vijeka potrošiti na svog limenog ljubimca. Struja je, s druge strane, za vaše električne automobile u Hrvatskoj još uvijek besplatna.

Druga je stavka domet, odnosno baterija. Budući da se zelena grana automobilske industrije ubraja među najbrže rastuće, u stopu je prati razvoj tehnologije na kojoj se temelji. Većina proizvođača baterija dat će vam 8-godišnju garanciju, a u Tesli su već proizveli električni automobil koji u jednom dahu može prevaliti 650 kilometara!

Treća je stavka usko vezana uz drugu, a odnosi se na dostupnost infrastrukture za punjenje vozila. Ako se bojite da ćete sa svojim električnim ljubimcem zapeti usred ničega, prepušteni na milost i nemilost, imamo za vas sjajnu vijest. HEP grupa je svojim razvojnim projektom eMobilnosti, kojim želi biti u korak s energetskom strategijom EU-a, još 2014. godine započela intenzivnu izgradnju punionica za električna vozila.

Dostupnost na svakom koraku

HEP-ova mreža punionica, postavljena pod brendom ELEN, u obom trenutku obuhvaća više od 220 javnih punionica te više od 40 internih punionica za potrebe vlastitog voznog parka. Spomenuta se mreža prostire na području Grada Zagreba, kao i svih 20 županija te pokriva autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradskim središtima te turistička odredišta, uključujući i nekoliko otoka.

Koristeći sufinanciranje fondova EU-a, HEP je u rad pustio prve brze punionice na hrvatskim autocestama, snage 50 kW, kao i prve ultrabrze punionice na hrvatskim prometnicama, snage do čak 350 kW.

Korištenje ELEN punionica se još uvijek ne naplaćuje, a HEP u ovom trenutku provodi testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku, pa tako i samih modela naplate, s ciljem komercijalizacije usluge punjenja tijekom ove godine, nakon što se ostvare svi pravni i tehnički uvjeti.

Za korisnike ELEN punionica HEP je već kreirao mobilnu aplikaciju na kojoj će se moći vidjeti lokacije punjenja, dostupni priključci te ujedno, a uskoro i započeti punjenje. Aplikacija je dostupna na servisima Google Play i iStore, a korisnici je mogu preuzeti i napraviti korisnički račun kao pripremu za nadolazeće promjene i uvođenje autorizacije punjenja i naplate.

Do tada, punjenje na ELEN punionicama se odvija: sistemom plug&charge (priključi i puni) na punionicama snage 50 kW te RFID autentikacijom bilo kojom karticom na punionicama snage 22 kW i 150 kW. U završnoj fazi je i izrada nove interaktivne ELEN web stranice, koja će korisnicima pružati sve potrebne informacije vezane uz HEP-ovu e-mobilnost.

Time se HEP potvrđuje kao ključan subjekt u elektrifikaciji prometa u Hrvatskoj, koji provodi u skladu sa smjernicama Vlade Republike Hrvatske i politikama Europske unije, snažno promičući koncept i konkretne prednosti e-mobilnosti u sklopu tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu kao jednom od ključnih dijelova Europskog zelenog plana.

Vjetar u leđa

Uz program postavljanja punionica vlastitim sredstvima, HEP grupa je uključena i u tri projekta elektromobilnosti koja su sufinancirana sredstvima Europske unije, a zahvaljujući kojima je učvrstila poziciju predvodnika zelene tranzicije prometa u Hrvatskoj. Za početak, tu je projekt bigEVdata, gdje HEP uz pomoć Fakulteta elektrotehnike i računarstva te tvrtke Neos razvija inovativno i cjelovito rješenje big data modeliranja ponašanja i navika potrošača (korisnika) infrastrukture punionica, što će omogućiti efikasniju upotrebu i upravljanje mrežom punionica.

Drugi je međunarodni projekt  EAST-E, koji je imao za cilj postavljanje 57 multistandardnih brzih punionica (50kW) za električna vozila na području kohezijskih zemalja – Hrvatske (27 punionica), Slovačke (15) i Češke (15). Njihovim postavljanjem proširila se postojeća mreža punionica u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj i Češkoj te omogućilo prekogranična putovanja u 11 zemalja na potezu od Sjevernog mora do Sredozemlja. Projekt je fokusiran i na intermodalnost (kombiniranje više vrsta prijevoza) na 20 lokacija, poput zračnih luka (Zagreb, Prag, Bratislava) te željezničkih kolodvora.

Treći je projekt NEXT-E, vrijedan 18,8 milijuna eura, koji uključuje postavljanje 222 multistandardne brze punionice (50kW) i 30 ultrabrzih punionica (150-350 kW) za električna vozila uzduž važnih prometnih koridora, uključujući Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T). Na taj način stvorit će se ključna infrastruktura punionica u Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Rumunjskoj.

Dodatni argumenti koji idu u prilog zelenoj tranziciji

Još uvijek dvojite? Niste sigurni jesu li električni automobili jedan od temeljnih stupova održivije budućnosti, a željeli biste doprinijeti promjeni paradigme i aktivno se uključiti u borbu protiv klimatskih promjena i razornih posljedica svih onih čimbenika koji direktno utječu na naše zdravlje?

Električni automobili manje zagađuju zrak i ne uništavaju klimu Zemlje. To je činjenica koju je 2018. potvrdila i Europska agencija za okoliš objavivši studiju “Električna vozila iz perspektive životnog ciklusa i cirkularne ekonomije”.

Električna vozila troše manje energije, osobito u gradskoj vožnji, a budući da ih ne pogone fosilna goriva, ona ne proizvode ni ispušne plinove koji sadržavaju štetne tvari. Ne vjerujete nam? Pročitajte temeljni zaključak Izvješća o Mehanizmu izvješćivanja o prometu i okolišu, a koji električnim automobilima daje vrlo jasnu prednost pred konvencionalnim vozilima koja pogone motori s unutarnjim izgaranjem – koji su, samo usput, manje učinkoviti od električnih motora!

I, za kraj, jeste li znali da električni automobili postoje već više od 100 godina? Štoviše, električni su automobili početkom 20. stoljeća u SAD-u bili toliko popularni da je New York do 1900. imao čitavu flotu električnih taksija, a njihov je ukupni udio na cesti iznosio čak trećinu! Pa vi vidite.