NATIVE

Posjetili smo prvo europsko selo roda i istražili zašto rode najviše uživaju baš u tom pitoresknom mjestašcu

Usput smo saznali i zašto su rode super vatrogasci

Kad se vode razgovori o rodama nemoguće je zaobići jedno legendarno hrvatsko selo čiji je višestoljetni simbol upravo bijela roda. Dakako, mislimo na Čigoč – prvo europsko selo roda koje tu jedinstvenu titulu nosi već punih 26 godina. „U selu Čigoč nekada je bilo više roda nego stanovnika i upravo je zbog tog specifičnog suživota ljudi i roda njemačka Zaklada Euronatur 1994. godine proglasila Čigoč prvim europskim selom roda. Danas Čigoč ima 20 aktivnih gnijezda što je najviše od svih naselja na području Parku prirode Lonjsko polje. Aktivno gnijezdo je svako gnijezdo u kojem je prisutan par ili bar jedna roda“, započinje priču Maja Sabljak, stručna savjetnica šumarica pri Javnoj ustanovi Parka prirode Lonjsko polje.

Ines Ljepoja , Park prirode Lonjsko polje

A Čigoč je, kako nam priča Maja, osim po bijelim rodama prepoznatljiv i po iznimno očuvanoj tradicijskoj arhitekturi. „Posavske kuće gradile su se od drveta iz neposredne okolice - hrasta lužnjaka. Vrhunsko umijeće gradnje prenosilo se s koljena na koljeno, a kuće su građene bez ijednog metalnog dijela. Obilježja ovih kuća su mali prozori i vrata, nepostojanje dimnjaka i specifični ornamenti. Tradicionalne drvene kuće, od kojih su neke stare i 200 godina, i danas se mogu vidjeti na području Parka prirode Lonjsko polje. Ponosni smo na činjenicu da uz Čigoč, još jedno selo u Parku nosi prestižnu titlu – naime, selo Krapje proglašeno je selom graditeljske baštine i u njemu se nalaze neki od najljepših primjeraka tradicionalnih posavskih drvenih kuća“, nastavlja.

Rode, kako nam otkriva naša sugovornica, vole graditi gnijezda na tradicijskim drvenim kućama jer su građene od prirodnog materijala i smještene su u blizini izvora .“Kroz stoljetni suživot, rode i ljudi stvorili su neraskidivu vezu. Ljudi se vesele njihovom povratku u proljeće pa nam obavezno jave čim stigne prva roda. Također, vode brigu o rodama i obavještavaju nas čim uoče ozlijeđenu rodu ili situaciju u kojoj roda treba pomoć.

Lokalno stanovništvo izrazito je važno za očuvanje populacije roda! Uz to, stručnjaci Parka prirode Lonjsko polje uz potporu njemačke zaklade EuroNatur već nekoliko godina rade na revitalizaciji hranilišta za rode, a u suradnji s Hrvatskim vodama čiste se zarasli kanali i pašnjaci. Stručnjaci Parka prirode Lonjsko polje sustavno surađuju i s Hrvatskom elektroprivredom. Na krovovima kuća i električnim stupovima postavljaju se podlošci za rodina gnijezda, a radi se i na izolaciji žica i električnih stupova. Sve to daje dobre rezultate, ali za dugoročan opstanak bijele rode, strogo zaštićene životinjske vrste u Hrvatskoj, s tim se naporima ne smije stati“, priča nam.

U priču o tome zašto je Čigoč jedinstven se uključuje Majina kolegica, Ines Ljepoja koja u Parku radi kao stručna savjetnica za agronomiju. „Bijele rode vole život u naseljenim područjima zbog izobilja hrane i suživota s čovjekom. Tradicionalan način poljoprivrede, a posebno livade košanice, omogućuju rodama lak pronalazak hrane. Zbog toga se često iza traktora, koji kosi travu, može vidjeti roda kako hoda i traži hranu. Također, rode u naselju pronalaze slamu, sijeno i blato koji su im potrebni za popravak i izgradnju gnijezda na tradicijskim drvenim kućama“, priča nam.

„Roda je snažan simbol suživota čovjeka i prirode“, nastavlja Ines. „Dok sela naseljavaju ljudi koji se bave tradicionalnom poljoprivredom, bit će i roda koje će dolaziti svake godine. Nažalost, tradicionalne je poljoprivrede sve manje. Kroz višegodišnji monitoring primijetili smo da je smanjenje broja roda koje dolaze na gniježđenje, proporcionalno padu broja stanovnika.“

Maja Sabljak, Park prirode Lonjsko polje

U selima diljem Posavine dominira staro stanovništvo, mladi se iseljavaju, poljoprivreda se napušta, a površine koje su se nekada obrađivale zarastaju, pa s njima nestaju i mali kanali te bare. To za rode znači manje hrane. Stručnjaci Parka prirode Lonjsko polje uz potporu njemačke zaklade EuroNatur već nekoliko godina rade na revitalizaciji hranilišta za rode, a u suradnji s Hrvatskim vodama čiste se zarasli kanali i pašnjaci.

„U Hrvatskoj rode stradavaju od naleta vozila, a s obzirom na to da gnijezda grade i na električnim stupovima u selima, stradavaju i od zapetljanja između dvije žice pod naponom (kolizija) ili od elektrokucije koja se događa kada roda sjedne na nezaštićeni srednjenaponski stup. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje zajedno s HEP ODS-om i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike već godinama surađuje na zaštiti ptica od električnog udara.

Kako bi se smanjilo stradavanje roda, ugrađuje se izolacijaska oprema na mrežu kako bi se smanjila opasnost od elektrokucije. Pored toga, mijenjaju se ili postavljaju nove platforme na stupovima. Također, u sklopu ove suradnje, HEP Parku besplatno osigurava kamionom s košarom za prstenovanje roda. U dalekim zemljama i na svom migracijskom putu rode također nailaze na opasnosti, a najveća među njima je ilegalno ubijanje ptica u zemljama koje to nisu regulirale zakonom“, upozorava nas Ines.

Zanima nas zašto je baš Lonjsko polje toliko popularno odredište za mnoge ptice, uključujući i bijele rode. „Park prirode Lonjsko polje jedno je od najvećih i najbolje očuvanih prirodnih poplavnih područja u Europi. Zahvaljujući periodičkom poplavljivanju, jedinstvena je riznica biološke raznolikosti ne samo u Hrvatskoj, nego na cijelom Starom kontinentu. Ovo je područje stanište za više od dvije trećine ukupne populacije ptica u Hrvatskoj. Njihova stabilnost ovisi o očuvanosti i kompaktnosti velikih kompleksa nizinskih poplavnih šuma i travnjaka.

Park prirode Lonjsko polje pripada Ramsarskom popisu zaštićenih područja jer je jedno od glavnih gnjezdilišta, zimovališta i odmorišta ptica. Ptice vole ovo područje zbog izobilja hrane te mirnih i sigurnih staništa za podizanje mladih ptića. Uz sve navedeno svakako treba spomenuti da je Lonjsko polje jedno od najvažnijih mrjestilišta riječne ribe u cijelom dunavskom slijevu“, nastavlja Ines.

Autor: Hrvatski fotosavez

Vlažna staništa izvor su, naime, biološke raznolikosti. Takva su područja užasno važna su za obnavljanje zaliha podzemnih voda, ublažavanje klimatskih promjena, a o njima ovisi opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Od 1900. godine izgubljeno je čak 64% vlažnih staništa u svijetu, a danas spadaju među najugroženije vrste staništa.

Kako bi se podigla svijest o njihovoj važnosti, u veljači se diljem svijeta obilježava Svjetski dan vlažnih staništa i to 2. veljače - na dan kada je davne 1971. godine usvojena Ramsarska konvencija. Cilj je bio uvesti nove standarde u zaštitu prirode te usmjeriti se na održivo korištenje vlažnih staništa. Lonjsko i Mokro polje uključujući ornitološki rezervat Krapje đol, jedno je od pet područja od međunarodne važnosti u Hrvatskoj koja su na Ramsarskom popisu navedena kao osobito važno područje za ptice.

„Djelatnici Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje upravljaju ovim zaštićenim područjem veličine oko 500 kilometara kvadratnih, a teren redovno obilaze naši čuvari prirode. Park prirode Lonjsko polje drugo je po veličini zaštićeno područje u Hrvatskoj stoga je posao naših čuvara prirode i stručnjaka za zaštitu prirode vrlo dinamičan“, priča nam na odlasku Ines koja se vraća svojim dnevnim zaduženjima na terenu.

Riječ ponovno preuzima njena kolegica Maja. „Park prirode Lonjsko polje jedno je od najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi te jedinstvena riznica biološke i krajobrazne raznolikosti ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Stoga smo fokusirani na održivi turizam. Smatramo da turizam i zaštita prirode idu ruku pod ruku, te da se turizam nigdje ne bi trebao događati, a posebno ne na zaštićenim područjima – nego treba kvalitetno i sustavno upravljati posjetiteljima.

Zbog toga posljednjih godina ulažemo velike napore i značajna sredstva u razvoj kvalitetne posjetiteljske infrastrukture, te planski pristupamo turizmu na našem području. S obzirom na navedeno i vrijednost Čigoča za Park prirode Lonjsko polje, početkom sljedeće godine planiramo prijavu i izgradnju ornitološkog centra u Čigoču u partnerstvu s gradom Siskom ukupne vrijednosti oko 40 milijuna kuna“, priča nam.

Autor: Hrvatski fotosavez

Za kraj smo našu sugovornicu zamolili da s nama podijeli neke zanimljivosti iz narodne predaje vezane uz rode. „Vjerojatno najpoznatija zanimljivost vezana uz rode je da će kuća, koja ima rodino gnijezdo, biti puna djece jer svima je poznato „da rode donose djecu“. Također, priča se da su rode dobri vatrogasci. Nekada davno, kada bi nastao požar na drvenim kućama, rode koje su u svojim kljunovima nosile vodu za mlade, ujedno su tom vodom gasile požar. A u narodu se vjeruje da su rode dobri prognostičari vremena: ako rode ranije odlete u Afriku, čeka nas jako hladna zima, a ako odlete kasnije time prognoziraju blažu zimu.“

A za sve one koji vole netaknutu prirodu, aktivan život i blizinu divljih životinja, poziv za Lonjsko polje uvijek je otvoren. „Lani je Park prirode Lonjsko polje posjetilo oko 15.000 posjetitelja, no ova je godina zbog pandemije koronavirusa, potpuno drugačija i neusporediva s prethodnim godinama. Od ponovnog otvorenja Parka u svibnju ove godine, interes za Park prirode Lonjsko polje stalno raste posebno za sadržaje koji su dostupni vikendom.

Dolazi nam jako puno obitelji s djecom, mladi, rekreativci, ljudi koji imaju aktivan životni stil i traže predah od užurbane gradske svakodnevice. Od glavnog grada Zagreba Park je udaljen svega 70-ak kilometara. U očuvanoj prirodi i mirnim selima Lonjskog polja posjetitelji mogu uživati vozeći se na biciklima ili oldtimer traktoru, ploveći čamcima na solarni pogon po rijeci Savi ili kanuima na mirnim riječnim rukavcima.

Park prirode Lonjsko polje ima veliku prednost u trenutnoj situaciji – gotovo svi naši turistički sadržaji su na otvorenom, a osim toga ovo je vrlo veliko područje od oko 50.000 hektara na kojem možemo osigurati poštivanje socijalne distance“, zaključuje Maja Sabljak.

Autor: Hrvatski fotosavez