Koliko će uvođenje 5G mreže utjecati na hrvatske tvornice, a samim time na naše
gospodarstvo i u kojim industrijskim granama će taj utjecaj biti najveći?
Sve veći broj proizvodnih poduzeća razmišlja o realizaciji koncepta Pametne tvornice kako
bi se uspješno mogli nositi s konkurencijom na međunarodnom tržištu. U takvoj tvornici, u
svakom njenom dijelu, pojavljuje se enormno velika količina informacija za čiju obradu su
bitni snažni informatički resursi. Uvođenje 5G mreže je preduvjet za implementaciju
koncepta Pametne tvornice, ali i za razvoj i primjenu pametnih i povezanih proizvoda.
Bez
uvođenja 5G mreže nema govora o primjeni naprednih digitalnih tehnologija poput
Interneta stvari, Interneta usluga, Strojnog učenja, Dubokog učenja, robotizacije i
automatizacije, virtualne i proširene stvarnosti i drugih. Najveću korist od uvođenja 5G
mreža u Hrvatskoj može očekivati svakako prerađivačka industrija zbog proizvodnje
složenih proizvoda poput generatora, brodova, električnih automobila i drugih. Također,
velike efekte od primjene 5G mreža može očekivati i poljoprivreda kroz razvoj novih
platformi za praćenje poljoprivrednih proizvoda od sjemena pa sve do ubranog proizvoda.
Kako uz 5G tehnologiju povećati produktivnost, ojačati hrvatsku proizvodnju te moderniziramo naše
tvornice?
Primjena 5G tehnologija će zasigurno pomoći povećanju produktivnosti hrvatskih
proizvodnih poduzeća jer će osim brzine koju ta tehnologija osigurava, omogućiti i razvoj
novih vrsta usluga baziranih na 5G tehnologijama a koje će poduzećima osigurati nove,
dodatne, prihode. Primjena 5G tehnologija u pametnim elektromrežama, u zdravstvu,
svakodnevnom životu, upravljanju prometom i parkiranjem, te tvornicama ojačat će
hrvatsko gospodarstvo i pružiti nam priliku da se u relativno kratkom vremenu
moderniziramo.
Isticali ste da je Industrija 4.0 prilika da Hrvatska nadoknadi sve što je propustila u
posljednjih 25 godina. Osmislili ste projekt 'Improve Croatia' i metodologiju koja bi
mogla biti razvojna strategija hrvatskoga gospodarstva.
Što se po tom pitanju trenutačno
događa i kako pandemija utječe na razvojnu strategiju našeg gospodarstva odnosno je li
ubrzala digitalizaciju hrvatske proizvodnje?
Pandemija je zahvatila, nažalost, skoro sve zemlje u Europi i svijetu pa su tako mnogi bili
prisiljeni preko noći pokrenuti proces digitalne transformacije kako u proizvodnim i
uslužnim industrijama tako te u javnom i uslužnom sektoru. Zaposlenici i menadžment u
poduzećima su brzo počeli koristiti najpoznatije digitalne alate poput Zooma, Webex,a
Microsoft Teamsa i druge. Pandemija je postala jedan od pokretača digitalizacije hrvatskog
gospodarstva, no ako se nastavi ovako širiti mogla bi značajno usporiti rast našeg
gospodarstva.
Sa svojim sam timom osmislio nekoliko projekata poput Improve Croatia,
100 Pametnih tvornica te Culis za koje smatram da je upravo sada pravo vrijeme za njihovu
punu primjenu u industriji i gospodarstvu. Kako to napraviti, predstavit ćemo na našoj jubilarnoj 10. po redu GALP konferenciji koja će se uz podršku Vlade Republike Hrvatske te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta održati 20. studenog 2020.
Mnogo se govori o novim mogućnostima inteligentne proizvodnje i digitalnoga
gospodarstva, te razvoju novih ekonomskih modela i društvenih odnosa. Koliko će 5G
tehnologija pridonijeti razvoju inteligentne proizvodnje i kako, prema Vašem mišljenju,
tu stoji Hrvatska u odnosu na tržište EU?
Puna primjena Inteligentne proizvodnje i digitalnog gospodarstva ima za preduvjet
primjenu brzih 5G mreža i tehnologija koje će osiguravati brzine prikupljanja, obrade i
slanja podataka i informacija preko 1000 puta brže nago postojeće 4G mreže i tehnologije.
Broj uređaja koji se može spojiti na 5G mrežu kreće se na milijun uređaja po kvadratnom
kilometru što će doprinijeti punom razvoju inteligentne proizvodnje i inteligentnih
tvornica. Hrvatska treba svakako raditi na praćenju Akcijskog plana Europske unije o
potpunoj implementaciji 5G infrastrukture. Mislim da u Republici Hrvatskoj
imamo sva potrebna znanja i kapacitete kako bi Hrvatska na vrijeme i prema terminskom
planu uvela 5G infrastrukturu u sve svoje gospodarske djelatnosti.
Kako će izgledati hrvatske tvornice budućnosti odnosno hoće li budućnost zahvaljujući
5G tehnologiji doći puno prije nego što mislimo.
Hrvatske tvornice budućnosti koristit će sve prednosti i potencijale 5G tehnologija kako bi
povezali svoje resurse poput strojeva, opreme, računalnih programa, IoT sustava,
materijala, energetskih resursa, zaposlenika, dobavljača i kupaca kako bi mogli proizvoditi
različite proizvode u malim serijama.
Ne očekujem da će roboti zamijeniti ljude u njihovom
svakodnevnom radu, već će se roboti primjenjivati u onim radnim uvjetima koji nepovoljno
utječu na zdravlje ljudi. Kako roboti mogu raditi 24 sata dnevno bez zastoja i ne zahtijevaju
posebne klimatske uvjete, to će se produktivnost tvornica i industrijskih grana svakako
povećati. U tvornicama budućnosti, hrvatski radnici neće obavljati zahtjevne fizičke
poslove već će obavljati poslove koji zahtijevaju korištenje novih digitalnih znanja i vještine.
Koje industrijske grane bi Hrvatska trebala razvijati kako bi stvarala proizvode visoke
dodane vrijednosti i koliko nam u tome može pomoći 5G tehnologija?
Već zadnjih desetak godina, oko 75% svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji rade u
granama industrije niske i srednje niske tehnološke intenzivnosti i stvaraju oko 65%
ukupne dodane vrijednosti prerađivačke industrije. Hrvatsku prvo očekuje primjena novih
digitalnih tehnologija, pa tako i 5G tehnologija u granama prerađivačke industrije niske i
srednje niske tehnološke intenzivnosti, čime će se odmah pokrenuti modernizacija
prerađivačke industrije i gospodarstva.
Prvi zadatak menadžmenta u proizvodnim
poduzećima je svojim proizvodima dodati komponente inteligencije i povezivanja. Na taj
način, poduzeća će u svoj proizvodni portfolio uvesti nove proizvode visoke dodane
vrijednosti. Tek nakon tri do pet godina očekujem da će Republika Hrvatska krenuti u
smjeru razvoja novih industrijskih grana, a time i u smjeru modernizacije svog
gospodarstva.
