Električni automobili prisutni su na automobilskoj sceni puno dulje no što mnogi od nas misle, a njihova povijest starija je od stoljeća.

Naime, električni su automobili, koje danas smatramo prijevoznim sredstvom budućnosti, bili iznimno popularni početkom 20. stoljeća kada su čak slovili kao statusni simbol biznismena i bogataša u Sjedinjenim Američkim Državama.

Do 1900. godine bili su toliko popularni da je grad New York imao čitavu flotu električnih taksija, a električni automobili činili su trećinu svih vozila na cesti, navodi se u arhivi portala Curbed. Ljudi su ih voljeli jer su performansi električnih automobila na brojne načine nadmašivali performanse njihovih „benzinskih“ suparnika.

Ta vozila nisu ispuštala neugodan miris, nisu bučila i njima je bilo lakše upravljati što ih je činilo pogodnim za gradsku vožnju. Valja istaknuti i kako su zbog svega toga bili posebno popularni među damama iz viših slojeva društva koje, malo je reći, nisu osobito uživale u mirisu oktana.

Veliki „come back“ električnih automobila

Čak stoljeće i kusur kasnije, električni automobili vratili su se na velika vrata – i to s dobrim razlogom. Čitav svijet proteklih je desetljeća prilično angažiran oko borbe s posljedicama klimatskih promjena. Intenzivno se traže načini pomoću kojih bi se smanjila emisija stakleničkih plinova kao i ukupno zagađenje.

A u prilog tome da je situacija prilično ozbiljna zasigurno ide i činjenica kako su strategije za osiguranje održivog razvoja s naglaskom na alternativne i obnovljive izvore energije glavne teme znanstvene zajednice, ali i sastanaka svjetskih lidera. Planet Zemlja je, barem zasad, naš jedini dom, a naša je dužnost, kao i svakog dobrog stanara, održati je čistom, sigurnom i pogodnom za život. Na to nas, uostalom, obvezuje i odgovornost spram budućih generacija.

Stoga je to ujedno i smjer u kojem jedinstveno koračaju sve značajne industrije. Automobilska industrija pritom nije iznimka. Štoviše! Zbog zabrinutosti oko ubrzanog povećanja cijena nafte i potrebe za smanjenjem emisije stakleničkih plinova, miris benzina, koristeći strelovit tehnološki napredak, sve se lakše mijenja – i to punjačem.

Scena u kojoj parkirate svog limenog ljubimca, „uštekate“ ga na punjač i ubrzo nastavljate put na svoje odredište odavno nije dio SF filmova jer električni automobili danas su stvarnost koja nije rezervirana samo za pojedince dubokog džepa - kao što je to bio slučaj početkom prošlog stoljeća. Električni su automobili danas namijenjeni svima onima koji razmišljaju dugoročno, održivo i „zeleno“.

Njihova sve veća zastupljenost na hrvatskim cestama zato više ne predstavlja nikakvo iznenađenje. Što zbog činjenice da električni automobili postaju sve pristupačniji većem broju ljudi, što zbog sve veće osviještenosti samih vozača o blagotvornim utjecajima električnih automobila na okoliš.

Zašto uložiti u električni automobil? Za početak, znanost je potvrdila da manje zagađuju

Europska agencija za okoliš (EEA) je 2018. godine objavila studiju "Električna vozila iz perspektive životnog ciklusa i cirkularne ekonomije" koja potvrđuje da električni automobili manje zagađuju zrak i ne uništavaju klimu Zemlje.

Još jedan argument koji ide u tom smjeru predstavlja temeljni zaključak Izvješća o Mehanizmu izvješćivanja o prometu i okolišu koji električnim automobilima daje jasnu prednost pred automobilima na benzinski i dizelski pogon – osobito kad je riječ o klimatskim promjenama i kvaliteti zraka.

Naime, kako je navedeno na internetskim stranicama Europske agencije za okoliš, koja se poziva na Izvješće, električni motori učinkovitiji su od motora s unutarnjim izgaranjem pa se više električne energije iz akumulatora upotrebljava za samu vožnju.

Osim toga, električna vozila troše manje energije, posebno u gradskoj vožnji. A kad je u pitanju zaštita okoliša, u prilog im ide i činjenica da kod njih nema emisije ispušnih plinova koji sadržavaju onečišćujuće tvari kao što su dušikovi oksidi i čestice. Okej, neke će određene čestice biti i dalje prisutne zbog kočenja i trošenja guma, ali će ih u cijelosti biti manje nego pri upotrebi automobila na benzinski ili dizelski pogon.

Električna vozila mogu i smanjiti buku jer su tiša od standardnih automobila, posebno tijekom sporije vožnje. Nakon svega što smo naveli, zaključak da je električni automobil zaista bolji izbor za okoliš trebao bi se nametnuti sam od sebe. No, tu priči, dakako, nije kraj. Ni blizu.

Uz poticaje do novog „električnog ljubimca“

Električne se automobile, naime, često dovodilo u kontekst skupoće, odnosno inicijalnog troška kupnje koji su pojedinci procijenili većim nego da kupuju klasičnog „benzinca“ ili „dizelaša“. Problem je u tome što takvi kupci prilikom kupnje nisu u obzir uzeli jednu ključnu stvar - dugoročno skuplju vožnju na benzin ili dizel.

Srećom, takvo se poimanje stvarnosti polako mijenja. Tome u prilog ide i podatak da je u srpnju ove godine na natječaj za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u nepune dvije minute stiglo 546 prijava, od čega se 470 odnosilo upravo na električna osobna vozila.

Program sufinanciranja je u 2020. godini izmijenjen pa je maksimalni iznos poticaja za električna vozila iznosio 70.000 kuna, a sufinanciranje električnih bicikala su mogle dobiti samo pravne osobe, u čiji program poticaja su uključena i vozila na vodik. Ovako velik interes građana za poticaje za električna vozila samo pokazuje koliko među našim sunarodnjacima raste osviještenost po pitanju e-mobilnosti i transformaciji prometa.

Ni baterije nisu što su nekad bile

Još jedna stvar koja se zamjerala električnim automobilima odnosila se na bateriju i domet vozila sukladno njenim mogućnostima napajanja. Zahvaljujući neumornoj borbi znanstvenika i inženjera i taj je problem uspješno riješen. A koliko su sami proizvođači sigurni u napredak baterija zasigurno dokazuje i podatak da u većini slučajeva na svoje baterije redovito daju garanciju na osam godina ili 160.000 kilometara.

U Tesli su, recimo primjera radi, proizveli električni auto s dometom od nevjerojatnih 650 kilometara! To je čak 50 kilometara više od cestovne udaljenosti koja Zagreb dijeli od Dubrovnika.

Automobil na „punjač“ bez straha da ćete ostati bez goriva

Treba istaknuti i kako Europska unija tijekom proteklih deset godina usmjerila značajna sredstva upravo prema istraživanjima i bržem širenju infrastrukture za punjenje električnih automobila. Kad su posrijedi Hrvati i njihove moguće bojazni oko nabavke električnih automobila nedoumice se uglavnom svode na tri predrasude – nedovoljan broj postaja za punjenje uz autoceste i na parkiralištima, opterećenje za električnu mrežu i troškovi za električnu energiju.

Predrasude, kažemo. Jer istina, zahvaljujući HEP grupi ne može biti udaljenija od njih. Jednako tako nije opravdan niti strah da ćete „zaglaviti“ usred ničega. HEP grupa je, naime, kroz svoj razvojni projekt eMobilnosti, pri čemu želi biti u korak s energetskom strategijom EU, još 2014. godine započela izgradnju ELEN punionica u hrvatskim gradovima.

HEP-ova mreža punionica obuhvaća više od 200 punionica na području Zagreba i 20 županija

HEP-ova mreža punionica, postavljena pod brendom ELEN, obuhvaća više od 200 punionica (javnih i internih). Spomenuta se mreža prostire na području Grada Zagreba, kao i svih 20 županija. ELEN pokriva autoceste kao i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, a zastupljen je i u gradskim središtima te turističkim odredištima, uključujući i nekoliko otoka.

Koristeći sufinanciranje EU fondova, HEP je u rad pustio prve brze punionice na hrvatskim autocestama, snage 50 kW te prve ultrabrze punionice na hrvatskim prometnicama, snage do čak 350 kW. A važno je spomenuti i to da njegove punionice trenutno omogućuju istovremeno punjenje više od 400 električnih automobila.

Kao veliki plus valja istaknuti činjenicu da je korištenje HEP-ovih ELEN punionica još uvijek besplatno, a do kraja godine ELEN mreža imat će čak 250 punionica s mogućnošću istovremenog punjenja 500 automobila.

Time se Hrvatska elektroprivreda potvrđuje kao ključni subjekt u elektrifikaciji prometa u Hrvatskoj koju HEP provodi u skladu sa smjernicama Vlade Republike Hrvatske i politikama Europske unije, snažno promičući koncept i konkretne prednosti e-mobilnosti u sklopu tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu, i jednom od ključnih dijelova Europskog zelenog plana.