Znate li da Hrvatska već više od stoljeća proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije?

S obzirom na posljedice klimatskih promjena, danas često slušamo o održivom razvoju i potrebi za tranzicijom ka zelenoj ekonomiji, no možda će vam biti zanimljiv podatak da se u Hrvatskoj održivo razmišlja već više od stotinu godina.

Prva hidroelektrana u Hrvatskoj izgrađena je na rijeci Mrežnici 1884. godine. Proizvodila je istosmjernu struju za tekstilnu tvornicu u Dugoj Resi i javnu rasvjetu za okolicu.

Zahvaljujući HE Krka Šibenik je u 19. stoljeću koristio izmjeničnu struju za električnu za rasvjetu

28. kolovoza svake godine Hrvatska elektroprivreda obilježava svoj dan budući da je upravo tog datuma davne 1895. godine u pogon puštena Hidroelektrana Krka te je proradio prvi cjeloviti elektroprivredni sustav na tlu Hrvatske. Tog dana iz hidroelektrane na rijeci Krki dalekovodima potekla je električna energija do niskonaponske mreže 11 kilometara udaljenog Šibenika. Zahvaljujući vizionarima i graditeljima, šibenskom gradonačelniku Anti Šupuku i inženjeru Vjekoslavu Meischneru, Šibenik je koristio izmjeničnu struju za električnu rasvjetu.

U tom kontekstu važno je napomenuti kako je samo dva dana ranije s radom započela jedna od povijesno najpoznatijih hidroelektrana u svijetu, ona na Nijagarinim slapovima u SAD-u, a elektroenergetski sustav HE Krka - Šibenik, utemeljen na izmjeničnoj električnoj energiji i primijenjenim izumima Nikole Tesle, bio je jedan od prvih takvih u svijetu Deset godina kasnije Ante Šupuk je stotinjak metara nizvodno od prve izgradio drugu hidroelektranu (HE “Jaruga”) koja radi i danas.

Zbog povijesnog značaja hidroelektrana “Krka” je zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture.

“Munjara grada Karlovca”

A kada već govorimo o spomenicima, ne možemo izostaviti HE Ozalj 1, poznatiju kao “Munjara grada Karlovca” iz 1908. godine, najstariju hidroelektranu u kontinentalnoj Hrvatskoj, puštenu u rad zbog potrebe rasvjete Karlovca. Strojarnica HE Ozalj 1 građena je u stilu neoromantizma i predstavlja izvanredan primjer industrijske arhitekture s početka dvadesetog stoljeća te ima izuzetno značenje kao tehničko kulturno dobro.

Elektrana je izgrađena na prirodnom slapu u centru Ozlja prema nacrtima gradskog građevinskog inženjera Valerijana Riesznera, a svoj historicistički arhitektonski izgled duguje glasovitom austrijskom arhitektu Hermannu Bolléu. U godinama koje su slijedile, značajno je doprinijela razvoju industrije Ozlja, Karlovca i Duge Rese. Objekt je zaštićeno kulturno dobro pod nadzorom Uprave za zaštitu kulturne baštine i Ministarstva kulture RH. Nakon više od stotinu godina i danas proizvodi dragocjenu „zelenu” električnu energiju.

Obnovljivi su izvori energije tako bili i ostali jedan od bitnih strateških ciljeva razvoja HEP grupe. Hidroelektrane spadaju u kategoriju obnovljivih izvora, a čine većinu svih proizvodnih kapaciteta u HEP grupi. Hidroelektrane su značajan i siguran izvor električne energije u elektroenergetskom sustavu s velikom mogućnošću prilagodbe potrebama sustava.

U skladu sa Zelenim planom Europske komisije, čiji je cilj da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, proizvođači električne energije prepoznali su priliku da energetski sektor utemelje na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu.

ZelEn - jedinstveni proizvod na domaćem tržištu

Rezultat je to suradnje s HEP Opskrbom koja je vodeći hrvatski opskrbljivač električnom energijom, a koja nudi i jedinstven proizvod na domaćem tržištu – ZelEn (Zelena energija).

ZelEn je električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora energije, registriranih u nacionalnom sustavu jamstva podrijetla, u kojem su najzastupljenije HEP-ove hidroelektrane. Ovaj jedinstveni proizvod HEP Opskrbe namijenjen je kupcima koji su se u svom poslovanju odlučili za društveno odgovorno poslovanje, brigu o okolišu i korištenje električne energije iz obnovljivih izvora.

Sredstva ostvarena prodajom ZelEna prikupljaju se u Fondu iz kojega se ostvaruju projekti iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i sustavnog gospodarenja energijom za potrebe ustanova javnoga sektora koje skrbe za društveno osjetljive kategorije stanovništva.

„Jedan od glavnih ciljeva Grupe DS Smith je biti vodeći u održivosti. Obnovljivi izvori energije imaju važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida te je iz tog razloga odabir proizvoda ZelEn logičan, društveno odgovoran i dobar za okoliš. Grupa DS Smith globalni je lider u recikliranju, ali i u razvijanju inovativnih i održivih ambalažnih rješenja, pri čemu vodimo računa da proizvode i sirovine u proizvodnji koristimo društveno odgovorno.

Svakodnevno svojim ambalažnim rješenjima nastojimo smanjiti broj kamiona i emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu. Povećanje energetske učinkovitosti i veća upotreba energije iz obnovljivih izvora naš je dodatan doprinos društveno odgovornom ponašanju i boljoj budućnosti“, rekla je Ana Soldo, članica Uprave DS Smith.

Ana Brajdić, v.d. voditeljica Službe za marketing i prodaju NP Plitvička jezera smatra kako se proizvod ZelEn u potpunosti uklapa u poslovnu viziju Nacionalnog parka Plitvička jezera koji želi ostati Svjetska prirodna baština UNESCO-a te hrvatski predvodnik u očuvanju i promicanju jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti i njihovoj valorizaciji kroz održivi turizam.

“Neizrecivo velika vrijednost prirodnog resursa kojim upravljamo pred nas kao imperativ postavlja primjenu visokih standarda očuvanja okoliša čemu ovaj proizvod svakako doprinosi i stoga smo s ponosom postali dio ovoga projekta“.

Dugoročna strategija za obnovljivi scenarij

HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine već opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Zelenom planu Europske unije. Njegova će realizacija doprinijeti ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike te ispunjenju Globalnih ciljeva održivog razvoja.

HEP-ov obnovljivi scenarij temelji se na četiri glavna segmenta od kojih prvi čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koji i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a.

U revitalizaciju hidroelektrana do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage. Drugi segment je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe projekt HES Kosinj / HE Senj2 s povećanjem snage za 412 MW.

Za HES Kosinj donesena je investicijska odluka te su započeli radovi na pratećim objektima. U svibnju je počela izgradnja prilazne ceste od naselja Studenci do hidroelektrane Sklope, a u listopadu su počeli radovi na izgradnji stambene zgrade u kojoj će se smjestiti dio stanovnika naselja u području zahvata projekta. Izgradnja čitavog projekta trajat će idućih šest godina.

S ukupnom vrijednošću od 3,4 milijarde, HES Kosinj / HE Senj 2 najveći je projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.