NATIVE

Kako je zaljubljenica u historiografiju završila kao voditeljica smjene u T centru

Danas radi u Hrvatskom Telekomu i slobodno vrijeme koristi za bavljenje historiografijom, ali i za čitanje i pisanje proze, a otkrila nam je da je obožavateljica hrvatskih suvremenih pisaca poput Tribusona i Sejranovića te ih vidi kao uzore.

Uz sve to, voli putovati i posjećivati buvljake, na kojima traži zanimljiva knjižna izdanja, te sada posjeduje poveću privatnu biblioteku. Trenutno radi kao voditeljica smjene u T-Centru na Iblerovom trgu u Zagrebu, a svoje radno mjesto opisuje kao dinamično, ali i kao posao koji zahtijeva multitasking u pravom smislu te riječi. Osim što radi s korisnicima koji dolaze u T-Centar po usluge HT-a te pronalazi one odgovarajuće za njih, vodi i usmjerava tim u ispunjenju zadanih ciljeva, a on je, kaže, usmjeren na korisničko iskustvo pa svakodnevno rade upravo na njihovom zadovoljstvu. Kako je magistrica povijesti završila u Hrvatskom Telekomu? 'Nakon završenog fakulteta zaposlila sam se u školi, no to se nije pokazalo kao posao koji bih htjela raditi. Kao studentica sam radila poslove nalik ovom koji sada obavljam. S obzirom na to da sam komunikativna i snalažljiva, odlučila sam se okušati u radu u T-Centru, u kojem sam sada više od četiri godine.

Iako je raditi s ljudima ponekad izazovno i iziskuje veliku toleranciju te traži snalažljivost, pronašla sam se u ovom dinamičnom poslu. Osim toga, nakon završenog radnog dana ostaje mi dovoljno vremena baviti se poviješću', rekla je i dodala: 'Kad razmišljam o kombinaciji rada u HT-u i bavljenja historiografijom, sjetim se riječi mog profesora medievistike koji je rekao da nemamo svi privilegij da nam hobi, a hobi je u ovom slučaju povijest, postane posao.'

Za nju je biti povjesničarka životno zvanje, a iako, kaže, to zvuči pretenciozno, naprosto je tako.

Interes za povijest kod nje se javio još u petom razredu osnovne škole, kada je proučila udžbenik povijesti od korica do korica puno prije nego što je škola uopće počela. Kako je vrijeme odmicalo, tako je shvatila da postoje teme u historiografiji kojima se nitko nije bavio i koje su neistražene, a potom je na fakultetu shvatila da nije zainteresirana za velike povijesne događaje, već one koji dolaze iz perspektive tzv. malog čovjeka. Studentski dani za nju su bili najbezbrižnije, ali i najluđe razdoblje. Iako je bila izvrsna studentica, puno je izlazila i provodila vrijeme u kafićima jer, kaže, 'tako je to kada studirate povijest - uvijek na rubu boemstva'. Tada joj je i knjižnica postala navika, stoga i danas minimalno jednom tjedno odlazi u nju te razmjenjuje ideje s kolegama koji rade u sustavu znanosti.

Tijekom studija skupila je veliku količinu arhivske građe i periodike koja joj služi u istraživanju i pisanju

Ideje i teme koje je započela u tom razdoblju, a nisu završene, razvija i nadograđuje. Najviše se, kaže, bavi pitanjem hrvatskog iseljeništva i migracije stanovništva u drugoj polovini prošlog stoljeća. 'Hrvatska je nažalost, povijesno gledajući, ali i u sadašnjem trenutku, zemlja iseljavanja. Hrvatska migracija istraživana je uglavnom iz perspektive političke migracije, percepcije gastarbajtera i veći dio objavljenih radova autora bazirao se na odlascima u zapadnu Europu.

Istraživanje migracija iz mikro perspektive zanimljivo je jer za migranta uvijek postoje dva života - onaj prije i nakon migracije.' Kako je objasnila, prvi impuls za istraživanje migracija žena osjetila je nakon gledanja filma Krste Papića 'Charter let broj…' iz 1975. o ženama koje su bile poštom naručene nevjeste. Taj fenomen udaje za muškarca 'na neviđeno' jako ju je zainteresirao te primarno istražuje iseljavanje u prekooceanske zemlje i piše o ženskoj perspektivi u tom migracijskom procesu. Osim toga, proučava povijest Đakovštine, piše o temama iz Domovinskog rata vezanima za izbjeglice i međunarodne organizacije, a u suradnji s kolegama i udrugom 106. brigade 2020. godine objavila je knjigu 'Uloga Hrvatske vojske i policije u reintegraciji istoka Hrvatske'. Dva puta bila je nagrađena za svoje radove kao najbolja mlada povjesničarka s temama Slavonije, Baranje i Srijema.

Kako spaja korporativni poslovni život s onim posvećenim znanstvenim radovima, konferencijama i pisanju?

'Organizacija, organizacija i fleksibilnost su odgovor. Svoj godišnji odmor planiram uglavnom prema održavanju konferencija, a konstantan rad tijekom godine ne stvara mi pritisak. Cijele godine velik dio slobodnog vremena koristim za istraživanje, čitanje i nove ideje tako da, kada dođe vrijeme egzekucije (izlaganja ili objava), to je lako izvedivo zbog prethodne pripreme.'

Budući da, kaže, vjeruje u cjeloživotno obrazovanje, plan joj je usavršavati se u HT-u, ali i kao povjesničarka. 'Nadograđujem svoja znanja kroz razne obrazovne programe, tako da sam završila UN-ovu akademiju, program Akademije za politički razvoj, tečaj kreativnog pisanja, a upravo upisujem program usavršavanja iz digitalnog marketinga i brendiranja. Pored svega navedenog, cilj mi je završiti doktorat te si time ispuniti veliku životu želju.'

A koji bi savjet dala mlađim generacijama?

Marija Rotim kaže: 'Savjet je da nema predaje i da studiraju ono što vole. Mene je moj studij naučio brojnim vještinama koje mi koriste u svakodnevnom radu, ali važno je i da misle na budućnost. Hrvatski visokoobrazovni sustav omogućuje studiranje više smjerova istovremeno, pa iskoristite to. U konačnici, marljivost, otvorenost prema poslu te težnja za učenjem i napredovanjem su važne osobine, pa ih treba njegovati.'


Oduvijek je bila najgora na tjelesnom, a onda se zbog oklade u 6 mjeseci pripremila za svoju prvu triatlonsku utrku. Evo zašto to može svatko

Ovaj inženjer elektrotehnike radni dan provodi u jednoj od naših najvećih korporacija, a nakon šihte navlači odoru HGSS-a i spašava ljude

Jedan je od rijetkih koji u hrpi starog željeza zna prepoznati vrijednost. Donosimo vam priču kolekcionara koji skuplja i popravlja stare bicikle

Ovo je žena koja je prva u Hrvatskoj osvojila muški svijet, a danas uspješno balansira između dvije ostvarene karijere i ispunjenog privatnog života

PRIDRUŽI NAM SE!